Usvajamo odmah! Ovaj oblik hodanja smanjuje rizik od zatajenja srca za čak 34 posto

Nije ni lagana šetnja, a nije ni trčanje. Brzo hodanje je tjelesna aktivnost koja spaja jednostavnost hodanja, međutim, zbog kojeg će naše srce ipak intenzivnije pumpati. Ova vrsta vježbanja angažira cijelo tijelo, poboljšava izdržljivost, snagu mišića i kardiovaskularno zdravlje, a istovremeno ima povoljniji ishod na zglobove u usporedbi s trčanjem. Brzo hodanje može se prakticirati bilo gdje; u prirodi, gradu ili na traci za trčanje, a ovu vrstu aktivnosti posebno pozdravljaju mnogi kardiolozi, a studija provedena na ženama pokazala je da je brži tempo hodanja smanjio rizik od zatajenja srca za čak 34 posto. Sposobnost bržeg hodanja, prema doktoru Ashish Sarraju je među ostalim znak dobre kondicije i zdrave mišićne mase.

SHUTTERSTOCK

Šira slika

Ipak, u postizanju kardiovaskularnog zdravlja brzo hodanje nije jedino što će pomoći. Naime, hrana također utječe na rad srca i kardiovaskularnog sustava. Drugim riječima, zdrava i kvalitetna hrana će potaknuti bolji protok krvi kroz tijelo, dok će ona ultraprocesuirana učiniti suprotan efekt. Pušenje i pretjerana konzumacija alkohola također može oštetiti srce kao i sjedilački način života. Zato se preporučuje provođenje najmanje 150 minuta vježbe umjerenog intenziteta tjedno s kojom ćete, među ostalim, održati i zdravlje srca.

SHUTTERSTOCK

Kako znati hodate li dovoljno brzo

Ako hodate brže od 3 milje na sat što je približno 4.8 km/h smanjit ćete rizik od bolesti srca, piše Very Well Health.

Naravno, nekoliko je čimbenika koji ovise o ovoj brzini kao što su dob, spol, visina, težina, razina kondicije i teren po kojem hodate. Osim toga metabolizam, tjelesna masnoća i mišićna snaga također igra ulogu u tempu hodanja. Jedan od načina prema kojem možete odrediti svoj idealni tempo je praćenje otkucaja srca s pomoću pametnog sata tijekom hodanja.

Svoj idealni raspon otkucaja srca za vježbanje možete izračunati s pomoću sljedeće formule:

1. Za maksimalni broj otkucaja srca tijekom vježbanja: Od broja 220 oduzmite svoju dob. Na primjer, 50-godišnjak će doći do 170. To bi trebao biti njihov maksimalni broj otkucaja srca tijekom vježbanja.

2. Oduzmite otkucaje srca u mirovanju. Ako gore navedeni 50-godišnjak ima broj otkucaja srca u mirovanju 70, novi broj na kojem se temelji ovaj izračun bio bi 100.

3. Za donju granicu optimalnog broja otkucaja srca tijekom vježbanja: izračunajte 60 posto od prethodnog koraka i dodajte zbroj srca u mirovanju. U gornjem primjeru, 60 posto od 100 je 60. Dodavanje otkucaja srca u mirovanju od 70 dovodi ovu brojku do 130.