Bicikliranje nije dobro samo za naš planet, već je korisno i za novčanik i liniju. Odabir bicikla kao prijevoznog sredstva umjesto automobila, tramvaja ili autobusa može vam pomoći da spriječite kognitivno propadanje. Vožnja bicikla povezana je s 19 posto nižim rizikom za demenciju zbog bilo kojeg uzroka te 22 posto nižim rizikom za Alzheimerovu bolest, u usporedbi s neaktivnim načinima putovanja, poput vožnje automobilom, tramvajem ili autobusom, pokazala je studija objavljena nedavno u časopisu JAMA Network Open.
26 posto niži rizik za demenciju
Fizička aktivnost odavno je povezana s nižim rizikom za demenciju, i to u brojnim studijama. Lancet komisija je 2024. vožnju bicikla prepoznala kao jedan od 14 faktora odgovornih za prevenciju ili odgađanje čak 45 posto slučajeva demencije. Više od 55 milijuna ljudi širom svijeta ima demenciju, a očekuje se da će se taj broj utrostručiti do 2050. godine.
- Sustavne revizije stalno ističu povezanost aktivnog putovanja s boljim zdravstvenim ishodima, uključujući niži rizik za dijabetes, no tek je mali broj studija dosad ispitao povezanost između načina putovanja, rizika za demenciju i strukturnih promjena u mozgu - kažu autori studije u koju je bilo uključeno gotovo 480.000 ispitanika iz Velike Britanije.
Ispitanici su angažirani u razdoblju između 2006. i 2010. za potrebe studije UK Biobanke, koja je pratila zdravstvene ishode više od 500.000 osoba u dobi između 40 i 69 godina. Ispitanici, koji su u prosjeku imali 56,5 godina, ispunjavali su upitnike o načinima transporta koje su najčešće koristili za kretanje u protekla 4 tjedna, ne uključujući dolaske i odlaske s posla: neaktivni, hodanje, miješano hodanje i neaktivni prijevoz, vožnju bicikla i kombinaciju vožnje bicikla i drugih načina prijevoza. Tijekom razdoblja praćenja, koje je u prosjeku trajalo 13,1 godinu, 8.845 ispitanika razvilo je demenciju, a 3.956 ih je razvilo Alzheimerovu bolest. Autori studije su otkrili da je utjecaj imao najsnažniji genetski rizični faktor za Alzheimer - gen APOE e4. Ispitanici bez tog gena imali su 26 posto niži rizik za demenciju, dok su oni s tim genom imali 12 posto niži rizik.
Biciklom do većeg hipokampusa
Vožnja bicikla i kombinacija bicikliranja i drugih oblika prijevoza bila je najuže povezana s većim volumenom hipokampusa, područja mozga odgovornog za pamćenje i učenje.
- Ovo je prva studija koja je pokazala da vožnja bicikla nije povezana samo s nižim rizikom za demenciju, već i s većim hipokampusom – rekao je prof. Joe Verghese, voditelj neurologije na Sveučilištu Stony Brook u New Yorku, koji nije bio uključen u studiju.
S druge strane, dr. Sanjula Singh, voditeljica Laboratorija za istraživanje mozga Opće bolnice Massachusettsa u Bostonu, istaknula je neke nedostatke spomenute studije.
- Načine putovanja ispitanici su naveli u jednom trenutku pa se ne zna jesu li se njihove navike s vremenom promijenile. Većina ispitanika bili su bijelci i zdravi pa se rezultati možda ne mogu primijeniti na sve skupine ljudi. I, što je možda najvažnije, riječ je o opservacijskoj studiji koja ne može dokazati da vožnja bicikla izravno sprečava demenciju, već samo ukazuje na postojanje povezanosti.
Hodanje i veći rizik za Alzheimer?
- Povezanost između većeg rizika za Alzheimerovu bolest i odabira hodanja kao načina putovanja mogla bi se objasniti time da su ti ispitanici možda već otprije imali problema s ravnotežom ili vožnjom te su stoga hodanju dali prednost pred vožnjom bicikla - komentirala je bihevioralna neurologinja dr. Glen Finney, članica Američke neurološke akademije. Istaknula je da je važna i brzina hoda.
- Polagani hod, naročito na kratkim udaljenostima, možda nije dovoljan da bi se postigao maksimum dobrobiti u usporedbi s hodanjem bržim tempom na većim udaljenostima. U studiji se ne spominju učestalost, brzina ni trajanje hodanja ili vožnje bicikla kod ispitanika.
Unatoč svim nedostatcima, prof. Verghese napominje da su desetljeća istraživanja već dokazala da je tjelovježba dobra za mozak.
- Vožnja bicikla može smanjiti rizik za demenciju tako što poboljšava kardiovaskularno zdravlje, povećava dotok krvi u mozak, podupire neuroplastičnost i poboljšava metabolizam.
Autori studije pak ističu da vožnja bicikla zahtijeva više napora i raznih vrsta aktiviranja mozga, što također može doprinijeti jačanju zaštite od demencije. I dr. Singh se slaže da vožnja bicikla samo jednom ili nekoliko puta tjedno može napraviti razliku, kao i da je vožnja sobnog bicikla (koji nije bio uključen u studiju) dobra opcija za one koji se ne osjećaju sigurno u prometu.
- Što se tiče hodanja, nastojte hodati žustrim tempom te s vremenom povećavati udaljenost. Idealno bi bilo hodati 30 minuta dnevno tempom koji će vas natjerati da se malo zadišete – savjetuje dr. Verghese.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....