Brzina kojom hodate otkriva koliko ćete dugo živjeti. Provjerite jeste li u rizičnoj skupini

Brzina kojom hodamo u svakodnevnom životu (kad idemo pješice na posao, u trgovinu ili u izlazak s prijateljima) nije samo stvar navike. Prema brojnim istraživanjima, brzina hoda usko je povezana sa zdravljem općenito, a naročito sa zdravljem mozga. Osobe koje hodaju sporo često imaju smanjen opseg mozga i ugroženiju neurološku strukturu.

Indikator fizičkog i mentalnog propadanja

Sporost hoda, koja je često podcijenjena, može biti važan klinički simptom. Povezana je s povećanim rizikom za hospitalizaciju, srčanim udarom pa čak i smrtnošću. U medicini se brzina hoda danas smatra ključnim indikatorom za procjenu funkcionalnih sposobnosti i krhkosti zdravlja neke osobe te može pomoći i u predviđanju teških bolesti i stanja, poput moždanog udara.

Zvono za uzbunu

Iako je normalno da s godinama dolazi do općeg usporavanja pokreta, nagli pad brzine hodanja mogao bi ukazivati na to da se događa nešto ozbiljnije. Prema mišljenju stručnjaka, usporeni hod može biti simptom kroničnog stanja koje dovodi do pretežito sjedilačkog načina života, gubitka mišićnog tonusa i slabe pokretljivosti zglobova. To je začarani krug koji može dodatno pogoršati zdravstveno stanje općenito, kao i stanje povezano s postojećim bolestima.

Kako izmjeriti brzinu svog hoda

Kako biste proveli jednostavan test za mjerenje brzine hoda dovoljni su štoperica i nekoliko metara prostora za hodanje. Dvije su uobičajene verzije mjerenja: na 10 metara, što je korisno ako ste na otvorenom prostoru, i na 4 metra, što je idealno za skučene i zatvorene prostore. U oba slučaja, brzina se računa tako da se prijeđeni put podijeli s vremenom koje vam je bilo potrebno da ga prijeđete.

Srednje vrijednosti brzine po dobi

Podaci pokazuju da muškarci i žene u dobi između 40 i 49 godina hodaju u prosjeku brzinom od 1,4 metra u sekundi. Ta se vrijednost obično smanjuje sa starenjem: u dobi između 70 i 79 godina pada se na vrijednost od nešto više od 1,1 m u sekundi, dok se nakon 80. godine nerijetko dolazi i do vrijednosti nižih od jednog metra u sekundi. Redovito mjerenje svoje brzine hoda može vam dati korisne informacije za prevenciju.

Prediktor dugovječnosti

Metaanaliza koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Pittsburghu na uzorku od više od 34 tisuće osoba starijih od 65 godina pokazala je da je veća brzina hoda povezana s dužim očekivanim životnim vijekom. Muškarci sa sporijim hodom u dobi od 75 godina imali su samo 19 posto vjerojatnosti da će proživjeti još 10 godina naspram 87 posto vjerojatnosti za još 10 godina života, koliko su imali oni koji su sa 75 godina hodali brže. Jedna francuska studija otkrila je da, čak i među zdravim starijim osobama, oni koji su hodali sporije imali su trostruko veći rizik za smrt od kardiovaskularnih uzroka. To je stoga to hodanje uključuje različite tjelesne sustave: mišiće, zglobove, vid, disanje i neurološku koordinaciju. Usporavanje hoda tako može biti odraz općeg fiziološkog propadanja.

Zdravlje mozga

Prema studiji provedenoj na Sveučilištu Duke, čak i među 45-godišnjacima se brzina koraka pokazala pouzdanim indikatorom starenja mozga. 45-godišnjaci koji su hodali sporije imali su lošije rezultate na kognitivnim testovima, a imali su i fizičke karakteristike tipične za starija tijela: manje učinkovita pluća, zube u lošem stanju, narušen imunološki sustav. Studija je ukazala na usku povezanost između brzine hoda i kognitivnih sposobnosti koje su se razvijale od treće godine života. Ispitanici koji su kao odrasle osobe hodali sporije bili su isti oni ikoji su kao djeca imali lošije rezultate u jezičnim testovima, testovima inteligencije i motorike. To sugerira da brzina hoda može biti neki pokazatelj koji nas prati tijekom cijelog života. I snimke magnetske rezonance su otkrile značajne razlike između brzih i sporih hodača. Oni spori su imali manji mozak, tanju moždanu koru i očite znakove kognitivnog propadanja. Zanimljivo je da su čak i lica tih hodala izgledala vidno starije od onih koji su hodali brzo.

Kako povećati brzinu hoda

Unatoč zabrinjavajućim podacima, nikad nije kasno da se nešto poduzme. Povećanje učestalosti i intenziteta šetnji, čak i za samo nekoliko minuta dnevno, može pomoći u usporavanju procesa starenja. Male svakodnevne taktike, poput odabira dužih ruta za hodanje, parkiranja na udaljenijem mjestu ili ubacivanja kratke šetnje u pauzi za ručak na poslu su sve korisne metode za poboljšanje brzine hoda i cjelokupnog zdravlja.