Ljudski se mozak u potpunosti preoblikuje pet puta tijekom života, evo u kojim se to godinama događa

Preoblikovanje mozga prate različiti načini razmišljanja kako rastemo, sazrijevamo i starimo, navodi se u istraživanju objavljenom u časopisu Nature Communications.

- Te faze daju važne uvide u to zašto je naš mozak najbolje osposobljen u različitim fazama života ili kada je najranjiviji - rekla je Alexa Mousley sa Sveučilišta Cambridge. Pomažu nam da shvatimo zašto se neki mozgovi razvijaju drugačije u važnim trenucima života, na primjer u obliku poteškoća pri učenju kod djece ili demencije u starijoj dobi.

Znanstvenici su analizirali oko 3800 skupova podataka od ljudi u dobi do 90 godina starosti bez poznatih neuroloških bolesti. Koristili su difuzijske MRI snimke koje prikazuju neuronske veze prateći kretanje molekula vode kroz moždano tkivo.

- Pomoću toga identificirali smo četiri važne topološke prekretnice tijekom života - u dobi od oko 9, 32, 66 i 83 godine - rekli su znanstvenici.

Svaka od tih dobnih skupina označava početak novog razdoblja razvoja, praćenog karakterističnim promjenama u strukturi mozga povezanim s dobi.

Prema istraživanju, najdulja faza je odrasla dob, koja traje više od tri desetljeća.

Od novorođenčeta do djeteta: Izgradnja

U prvoj fazi, od rođenja do otprilike devete godine, smanjuje se mnoštvo sinapsi prekomjerno proizvedenih u mozgu. Zadržavaju se aktivnije korištene veze između neurona.

- Prva prekretnica, oko devete godine, praćena je naglom promjenom kognitivnih sposobnosti, ali i povećanim rizikom od mentalnih poremećaja - kažu znanstvenici.

Adolescencija i rana odrasla dob: Vrhunac učinkovitosti

- Između otprilike devete i 32. godine mozak ulazi u svoju drugu fazu - i zaista započinje svoj vrhunac. Organizacija komunikacijskih mreža mozga postaje sve naprednija. To karakterizira brza komunikacija kroz cijeli mozak, u kombinaciji s poboljšanim kognitivnim performansama. Adolescencija je jedina faza u životu u kojoj se neuronska učinkovitost povećava - kaže Mousley.

Mozak odrasle osobe – tri desetljeća stabilnosti

Istraživački tim navodi da mozak, u prosjeku, dostiže maksimalne performanse u ranim tridesetima, što označava najvažniju prekretnicu u našem cijelom životnom vijeku.

- Oko 32. godine uočavamo najveće promjene u povezivanju neurona i najveći ukupan pomak u razvoju u usporedbi sa svim drugim prekretnicama - kaže Mousley. Točno vrijeme varira i djelomično ovisi o kulturnim, povijesnim i društvenim čimbenicima. U usporedbi s ranijim fazama, arhitektura mozga se stabilizira i takva ostaje otprilike tri desetljeća. Dolazi do platoa u smislu inteligencije i osobnosti, kažu znanstvenici.

Sredina šezdesetih: Počinje rano starenje

Oko 66. godine života događa se najmanje izražena prekretnica bez velikih strukturnih promjena – sredinom šezdesetih godina, postupno preoblikovanje moždanih mreža doseže svoj vrhunac.

- U ovoj dobi, ljudi su izloženi povećanom riziku od raznih zdravstvenih problema koji mogu utjecati na mozak, kao što je visoki krvni tlak - kaže Mousley.

Kasno starenje – posljednja faza razvoja

Posljednja prekretnica događa se oko 83. godine života, kada ljudski mozak ulazi u fazu kasnog starenja. Povezanost neurona nastavlja opadati. Budući da u istraživanju nije bilo ispitanika starijih od 90 godina, razdoblje istraživanja protezalo se samo do te dobi. Znanstvenici se nadaju da će buduća istraživanja uključivati veće uzorke i ispitati spolno specifične razlike.

- Razumijevanje da strukturni razvoj mozga nije stvar stalnog napretka, već stvar nekoliko važnih prekretnica, pomoći će nam da prepoznamo kada i kako je njegovo povezivanje ranjivo na poremećaje - rekao je glavni autor istraživanja Duncan Astle sa Sveučilišta Cambridge.