Posljednjih desetljeća opsjednutost dugovječnošću buja, baš kao i broj metoda za pomlađivanje, industrija anti-aginga i financijska vrijednost cijelog tog područja. Znanstvenici su bliže nego ikad razbijanju koda starenja, no ipak je sva ta potraga za vječnom mladošću puna poluinformacija i dezinformacija. Kako bi stavio sve na svoje mjesto, Eric Topol, jedan od najcitiranijih svjetskih znanstvenika, inovator na polju kardiologije, profesor molekularne medicine i stručnjak za dugovječnost (autor je knjige „Super Agers: An Evidence-Based Approach to Longevity” (Superstarenje: Pristup dugovječnosti utemeljen na dokazima), ističe kako je znanost pokazala ne samo da može produljiti životni vijek, nego i da je moguće preokrenuti starenje. Istodobno upozorava na to da svijet preplavljuju oni koji prodaju proizvode ili usluge koji nisu dokazani, potencijalno su opasni ili, u najboljem slučaju, znače bacanje novca. Za National Geographic predstavio je vodič u sedam točaka za dobro starenje utemeljen na znanstvenim dokazima.
1. Možete biti jači od svojih gena
Ako je vaša obiteljska medicinska povijest prošarana razornim bolestima poput raka, srčanih bolesti ili demencija, vaši se geni mogu činiti kao smrtna presuda. No, prema Topolu, ali i opsežnim longitudinalnim podacima, genetika je odgovorna samo za oko 20 posto ljudske dugovječnosti. Ostalih 80 posto ovisi o načinu života, životnim okolnostima i čimbenicima okoliša.
- Možete puno učiniti. Mnogi ljudi ne usvajaju zdrav način života jer imaju fatalistički stav prema svojim genima. No, dokazi upućuju na to da usvajanjem određenih dobrih navika možete dobiti barem pet do sedam dodatnih godina zdravog življenja, bez bolesti povezanih sa starenjem - ističe Topol.
2. Vježbajte, to je najmoćniji ‘biohack‘ za koji znamo
Ciljana prehrana, suplementi, krioterapija, intravenske infuzije, tretmani matičnim stanicama..., mnoštvo je metoda za biohakiranje vlastitog tijela, odnosno za promjene životnog stila koje dovode do poboljšanja zdravlja i brane nas od bolesti povezanih sa starenjem. No, profesor Topol kaže da je apsolutno najbolji biohack tjelovježba. Neke procjene sugeriraju da jedna minuta vježbanja vrijedi kao pet minuta zdravog života.
Biti aktivan ne znači vježbati po cijele dane - aktivno živite već ako brzo hodate najmanje 150 minuta tjedno. Takva se aktivnost povezuje s dodatne četiri i pol godine života. Vježbanje je toliko učinkovito jer pozitivno utječe na mnoštvo organa i organskih sustava: srce, mozak, gušteraču, skeletne mišiće, probavni trakt, jetra, tjelesnu masnoću, crijevni mikrobiom i periferne krvne žile, smanjuje upalu i smrtnost od svih uzroka. Međutim, za najveće koristi treba ići dalje od aerobnih vježbi i uključiti trening snage u vježbačku rutinu – recimo samo da dizanje utega pomaže u sprečavanju gubitka koštane mase, očuvanju mišića, poboljšanju ravnoteže, smanjenju upale, kao i bolova u zglobovima. Topol tjedno predlaže oko 150 minuta ili više umjerene tjelesne aktivnosti, poput plesa ili joge (ili 75 minuta ili više snažne tjelesne aktivnosti, poput plivanja) i trening otpora barem dva puta tjedno. Ako ne možete otići u teretanu, poslužit će kućne vježbe, kao što su sklekovi, čučnjevi uza zid i iskoraci.
3. Ova prehrana dokazano pogoduje dugovječnosti
Prehrambeni obrazac koji u kontekstu zdravog starenja nadmašuje sve ostale je mediteranska prehrana. Temelji se na jedenju u svim bojama - na jelovniku je puno voća, povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki, nemasnih proteina i zdravih masnoća. Deseci studija o prehrani, uključujući i onu objavljenu u časopisu Nature u ožujku 2025., pokazuju da ovaj kaleidoskop hrane bogate hranjivim tvarima i minimalno prerađene, smanjuje upalu, snižava kolesterol, regulira krvni tlak i pomaže u kontroli glukoze. S vremenom može smanjiti rizik za neke od najčešćih bolesti današnjice, poput srčanih bolesti, raka, dijabetesa i Alzheimerove bolesti.
Eric Topol smatra da je dovoljno svakoga dana unijeti 1,2 grama nemasnih proteina po kilogramu tjelesne mase, što je, napominje, niže od supervisokog unosa proteina koji se uobičajeno preporučuje u krugovima biohakera. Ono što treba izbjegavati je visokoprerađena hrana koja se povezuje s više od 30 zdravstvenih problema, a najviše s bolestima srca, dijabetesom tipa 2 i problemima mentalnog zdravlja, poput depresije i anksioznosti. Ne samo da visokoprerađene namirnice istiskuju korisne hranjive tvari s naših tanjura, one mogu uzrokovati i izravnu štetu putem upale, poremećaja crijevnog mikrobioma i skokova šećera u krvi. Kuhanje kod kuće i zamjena pakirane hrane neprerađenom i minimalno prerađenom može pomoći u izbjegavanju takvih učinaka.
4. Spavajte slatko i duboko
San omogućuje biološku obnovu, pomažući mozgu i tijelu da se oporave od aktivnosti tijekom budnih sati. No, kako starimo, skloniji smo lošijem spavanju, a to ima visoku cijenu. Neki stručnjaci smatraju da loš san temeljno mijenja biološki mehanizam starenja, remeteći unutarnji sustav obnavljanja tijela. Previše ili premalo sna može izazvati nuspojave koje uključuju veći rizik od prerane smrti, srčanih problema, raka, dijabetesa tipa 2, problema s imunološkim sustavom, pretilosti, Alzheimerove bolesti, visokog krvnog tlaka, moždanog udara i pogoršanog mentalnog zdravlja - što proizlazi iz metaboličkih, staničnih i hormonskih poremećaja.
Dok spavamo, glimfatički sustav mozga uklanja toksine i metabolički otpad. Bez dovoljno odmora i dubokog sna, toksični nusprodukti zadržavaju se i mogu povećati rizik od bolesti mozga.
Za bolji san Topol preporučuje dosljedno pridržavanje rasporeda spavanja i buđenja i spavanje sedam sati po noći. Tome treba dodati redovito vježbanje te izbjegavanje jela prekratko vrijeme prije spavanja.
5. Jačajte društvene veze
Usamljenost može skratiti život. Sve je više dokaza za to da društvena izolacija može biti jednako opasna po zdravlje kao i pušenje pola kutije cigareta dnevno. Povezana je s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, demencije, moždanog udara, depresije, anksioznosti i prerane smrti.
- Ljudi ovise o društvenoj povezanosti, ali sa starenjem se često povlačimo u svoju „čahuru” i društveno se izoliramo, što je povezano s lošim ishodima – ističe Topol.
Održavanje snažnih odnosa, čak i samo s jednom ili dvije osobe, pomaže u suzbijanju kroničnog stresa od kojeg se možemo razboljeti. Povezanost s drugim ljudima može pomoći i u poboljšanju samopoštovanja i motivacije, dva čimbenika koji pridonose zdravijim navikama. Topol savjetuje boravak u prirodi, pronalaženje hobija ili bavljenje umjetnošću zajedno s drugima - sve su to aktivnosti koje potiču dugovječnost.
6. Što manje trovanja
Kako biste smanjili izloženost otrovima nemojte pušiti ni piti alkohol. Teže je izbjeći onečišćenje zraka, toksine poput pesticida, mikroplastiku i tzv. vječne kemikalije (izuzetno su postojane i nakupljaju se u našim tijelima i okolišu). Bitka protiv svega toga može se činiti izgubljenom, no i male promjene čine razliku, kaže Topol i predlaže zamjenu plastičnih predmeta u kuhinji staklenim ili drvenim, korištenje pročišćivača zraka i filtera za vodu te kupnju organskih proizvoda.
7. Iskoristite tehnološke dosege
Uz pomoć umjetne inteligencije, mora podataka i milijardi dolara za istraživanja, znanstvenici pokušavaju otkriti „ključ” starenja. U različitim su fazama razvoja projekti poput „organskih satova” koji hvataju i zatiru bolesti mnogo prije pojave simptoma; lijekova za uklanjanje „zombi” stanica koje potiču upalu; imunoterapija koje prilagođavaju imunološke funkcije kako bi se bolje borile protiv bolesti; epigenetskog reprogramiranja za pomlađivanje ostarjelih stanica itd. Tehnološka revolucija koja se upravo događa čini Topola „vrlo optimističnim” te smatra da ćemo postići napredak u borbi protiv bolesti povezanih sa starenjem kakav nikada ranije nismo vidjeli.
- Ne moramo preokrenuti starenje. Samo trebamo identificirati tko je u riziku od koje bolesti, pratiti te osobe i preduhitriti ciljanu bolest. Iako možda nećemo vidjeti kraj bolesti u sljedeća dva desetljeća, kako neki predviđaju, možemo stariti zdravije nego ikada prije. I ne moramo čekati da se ove tehnologije pojave na tržištu, već promjene načina života mogu dodati zdrave godine našim životima – poručuje znanstvenik. - Mnogim najrazornijim bolestima povezanima sa starenjem potrebno je više od 20 godina da se razviju, stoga nikada nije prerano ni prekasno za početak.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....