Kako očuvati pamćenje? Neurolog savjetuje jednu ključnu promjenu prije 60. godine

Navike koje razvijamo danas mogu značajno utjecati na našu budućnost uključujući i pamćenje te kognitivno zdravlje u kasnijim godinama.

- Mozak je poput štednog računa - plastično pojašnjava profesor neurologije i neurokirurgije, dr. Kevin Sheth i dodaje da je svaka zdrava odluka (tjelovježba, pravilna prehrana, mentalna stimulacija) jednaka uplati koja s vremenom raste. S druge strane, kaže, zanemarivanje mozga je kao podizanje sredstava s računa, ostavljajući za posljedicu gubitak pamćenja i kognitivni pad.

Alkohol

Među životnim navikama koje najviše štete mozgu, ovaj neurolog posebno ističe jednu, a ta je pretjerano konzumiranje alkohola. čije bi smanjenje unosa ili potpuni prestanak pijenja do 60. godine mogao imati velik, pozitivni utjecaj na dugoročno pamćenje.

Osim što alkohol može izazvati ‘rupe‘ u pamćenju, kronično pretjerivanje ubrzava starenje mozga.

Pet dugoročnih posljedica pretjeranog pijenja

Smanjenje mozga

Alkohol oštećuje moždane stanice i dehidrira tkivo, osobito u hipokampusu, ključnom za formiranje novih sjećanja. O tome govori i studija iz 2022., provedena na više od 36.000 odraslih. Rezulati su pokazali da i umjerena svakodnevna konzumacija alkohola može promijeniti strukturu mozga, pri čemu su promjene izraženije kod kroničnih konzumenata.

Poremećaj komunikacije u mozgu

Naše pamćenje ovisi o neurotransmiterima, kemijskim glasnicima koji omogućuju međusobnu komunikaciju moždanih stanica. Alkohol narušava njihov rad, osobito rad glutamata i GABA-e, što otežava formiranje sjećanja.

Smanjen protok krvi

Kronično pijenje sužava krvne žile, uskraćujući mozak za kisik i hranjive tvari. S vremenom to može dovesti do propadanja stanica u područjima koja su ključna za pamćenje i učenje.

Nedostatak nutrijenata

Alkohol ometa sposobnost tijela da apsorbira i zadrži važne hranjive tvari, uključujući vitamin B1 (tiamin), koji je ključan za funkciju mozga. Nedostatak može uzrokovati ozbiljne probleme s pamćenjem, a u težim slučajevima i Wernicke-Korsakoff sindrom, stanje koje otežava formiranje novih sjećanja, uzrokuje konfuziju, probleme s vidom i poteškoće u hodu. Rizik je veći kod loše prehrane.

Šteta za ostatak tijela

Mozak ne funkcionira izolirano. Oštećenje jetre, srca, gušterače i krvnih žila zbog alkohola povećava rizik od moždanog udara i vaskularnih problema koji utječu na pamćenje. Uz to kronično pijenje može također povećati krvni tlak, rizik od dijabetesa i pretilosti, što dodatno šteti mozgu.