Laktoferin, moćan booster imuniteta: doktor Andrija Karačić otkriva je li bolji od beta-glukana

Pogotovo u zimskim mjesecima intenzivno pribjegavamo suplementima za jačanje imuniteta - od vitamina i minerala do probiotika i antioksidansa. Među njima ima i onih koji sadrže molekule koje su rijetko prirodno prisutne u našem tijelu. Jedna od njih je laktoferin, protein koji se sve više koristi kao dodatak prehrani za jačanje imuniteta.

Laktoferin je glikoprotein koji prirodno nalazimo u majčinom mlijeku, ali i u slini, suzama, žuči. U tim tekućinama nalazi se u neutrofilima, bijelim krvnim stanicama koje su na prvoj crti obrane od patogena. Ime mu dolazi od latinskih riječi lacto (mlijeko) i ferrum (željezo), čime se upućuje na njegovu osnovnu funkciju - vezanje željeza u majčinom mlijeku. ​

Brojne funkcije

Do danas istraživači su otkrili brojne funkcije laktoferina koje nadilaze samo prijenos željeza - uključujući antimikrobna, antioksidativna, protuupalna, imunomodulacijska, pa čak i antitumorska svojstva. Neki autori laktoferin nazivaju i "čudotvornom molekulom", jer se pokazao učinkovit i u liječenju neurodegenerativnih bolesti i psihičkih poremećaja povezanih sa stresom. Danas se koristi kao dodatak prehrani u brojnim područjima. Tako njegova antibakterijska aktivnost primjerice proizlazi iz sposobnosti oduzimanja iona željeza bakterijama kojima su oni nužni za rast, ali i izravnim vezanjem na bakterijske membrane. Također, istraživanja su pokazala kako laktoferin može spriječiti ulazak virusa u stanice domaćina, uključujući herpes simplex virus, virus hepatitisa C, pa čak i SARS-CoV-2. Jedna metaanaliza objavljena 2022. u časopisu Advances in Nutrition obuhvatila je 25 kliničkih studija provedenih na djeci i odraslima. U 61 posto studija nakon suplementacije laktoferinom došlo je do značajnog smanjenja barem jednog upalnog dijagnostičkog biljega, a u 75 posto studija do poboljšanja imunosne funkcije. Trajanje i učestalost infekcija gornjeg dišnog trakta značajno je bilo smanjeno u 50 posto studija. Primjena laktoferina također se proučava kod pacijenata sa sideropeničnom anemijom. Za razliku od klasičnih pripravaka željeza, laktoferin ne izaziva probavne nuspojave, a istodobno poboljšava apsorpciju i regulaciju uskladištenog željeza. Zanimljivo je i njegovo djelovanje u regulaciji crijevnog mikrobioma, gdje može djelovati kao prebiotik, potičući rast protuupalnih bakterija kao što su Lactobacillus i Bifidobacterium, a istodobno smanjiti rast patogenih mikroorganizama. Stoga se danas laktoferin primjenjuje u svrhu jačanja imuniteta, pogotovo u obrani od virusnih infekcija, liječenju anemija i oporavku crijeva i crijevnog mikrobioma.

Kako i u kojim dozama?

U kliničkim studijama laktoferin se najčešće koristi u dozama između 100 i 300 mg dnevno, iako su u nekim studijama doze išle i do 600 mg. Kod anemije u trudnoći, primjerice, često se koristi u dozi od 100 mg dvaput dnevno. U preventivne svrhe (npr. tijekom sezone gripe ili povećanog rizika od infekcija) uobičajena doza je 200 mg dnevno. Može se uzimati na prazan želudac ili uz obrok, ovisno o cilju suplementacije. Važno je napomenuti kako se različiti oblici laktoferina (npr. iz kravljeg mlijeka ili rekombinantni) mogu razlikovati u bioraspoloživosti. Smatra se sigurnim za većinu ljudi, uključujući djecu i trudnice. Nuspojave su rijetke, a najčešće se radi o blagim probavnim smetnjama poput nadutosti ili proljeva. Poseban oprez nužan je kod osoba alergičnih na mliječne bjelančevine, posebice ako se koristi laktoferin iz kravljeg mlijeka.

Laktoferin ili beta-glukan, što je učinkovitije?

Oba su spoja poznati prirodni imunomodulatori, no riječ je o posve različitim molekulama, i po porijeklu i po načinu djelovanja. Laktoferin je glikoprotein porijeklom iz mlijeka, a beta-glukani su polisaharidi iz žitarica ili gljivica. Dok beta-glukani djeluju prvenstveno aktivacijom makrofaga i dendritičnih stanica, laktoferin se veže za receptore na neutrofilima i limfocitima te tako regulira proizvodnju citokina. A uz to, za razliku od beta-glukana, izravno inhibira rast patogena. Stoga je preporuka laktoferin koristiti pretežito u akutnim stanjima, kad se upala već razvila, a beta-glukan u prevenciji infekcija i upalnih stanja.

Ako gledamo znanstvenu literaturu, laktoferin je posebno učinkovit kod virusnih infekcija te infektivnih i neinfektivnih upalnih stanja u probavnom sustavu, a beta-glukan smanjuje rizik za razvoj infekcije i alergijskih stanja. Ako je cilj brza imunomodulacija, izbor je laktoferin, a ako je cilj općenita imunološka podrška i prevencija, onda je to beta-glukan.

Stručnjaci pišu za vas

U svakodnevnoj kliničkoj praksi liječnici svjedoče rastućem broju kroničnih nezaraznih, autoimunih te malignih bolesti koje velikim dijelom nastaju, razvijaju se i kompliciraju uslijed nutritivnih deficita. Nutritivni deficiti razvijaju se kroz duži period, nerijetko u ranim stadijima ne daju jasne simptome niti dovode do akutnih životno ugrožavajućih stanja, ali, tako prikriveni, polako dovode do mnogih metaboličkih, imunoloških i endokrinoloških poremećaja, narušavanja funkcije organskih sustava, razvoja bolesti i ubrzanog starenja.

Potreba za edukacijom o najnovijim znanjima s područja nutricionizma, o indikacijama i načinima primjene suplemenata i dodataka prehrani, o preventivnoj i terapijskoj medicini, o pravilnom odabiru ključnih nutrijenata u određenim fazama života, stanjima, bolestima i procesima liječenja, te potreba za osnaživanjem suradnje među specijalistima i subspecijalistima različitih područja medicine rezultirala je osnivanjem Hrvatskog društva za suplementaciju u medicini.