Zašto ne biste pomladili mozak? Prihvatite ovu jednostavnu naviku i skinut ćete mu barem četiri godine

Sve je više znanstvenih dokaza za to svakodnevna tjelesna aktivnost, od kućanskih poslova, preko šetnje s psom, pa do ozbiljnije tjelovježbe, može poboljšati naše kognitivne funkcije i ubrzati kognitivne procese, pomažući našem mozgu da funkcionira kao da je nekoliko godina mlađi nego što je. Za razliku od mnogih istraživanja koja su proučavala dugoročne dobrobiti vježbanja, istraživanje stručnjaka s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Pennsylvania pozabavilo se kratkoročnim učincima svakodnevnog kretanja na kognitivne funkcije.

Odmah djeluje

Pratili su kako tjelesna aktivnost djeluje na rad mozga sudionika tijekom dana te procjenjivali njen učinak u stvarnom vremenu. Tijekom devet dana, 204 odrasle osobe srednje dobi (od 40 do 65 godina) prijavljivale su se putem pametnog telefona šest puta dnevno te izvještavale jesu li se bavile tjelesnom aktivnošću unutar prethodna tri i pol sata. Nakon toga bi riješili po dva kognitivna testa: jedan je mjerio brzinu obrade, a drugi procjenjivao radnu memoriju. Rezultati su bili zapanjujući - kad god su sudionici naveli da su bili aktivni u satima prije prijave, pokazalo se da im se brzina obrade poboljšala te da im je kognitivna izvedba bila kao da su četiri godine mlađi.

Svako se kretanje broji

Jedan od najzanimljivijih i najuzbudljivijih aspekata studije bilo je to što je pokazala da su za mentalnu aktivnost korisne bile i lagana i umjerena i intenzivna tjelesna aktivnost: bilo da su sudionici čistili stan ili hodali, bilo da su vani trčali ili brzo vozili bicikl, poticanje kognitivnog funkcioniranja ostalo je dosljedno. Ovo podržava stav prema kojem nije potrebno ići u teretanu kako biste iskusili dobrobiti vježbanja za mozak - već i male aktivnosti utkane u svakodnevni život mogu pridonijeti britkijem razmišljanju i boljoj mentalnoj agilnosti.

Zašto je kretanje važno za mozak

Prednosti kretanja za kognitivne sposobnosti vjerojatno proizlaze iz više bioloških mehanizama. To su:

• Povećan protok krvi: Tjelesna aktivnost poboljšava cirkulaciju te time u mozak doprema više kisika i hranjivih tvari.

• Smanjena upala: Vježbanje pomaže smanjiti upalu, koja je povezana s kognitivnim propadanjem.

• Pojačani neurotransmiteri: Kretanje potiče otpuštanje dopamina i serotonina, koji su zaslužni za poboljšanje raspoloženja i bolju fokusiranost.

• Poboljšana neuroplastičnost: Redovita aktivnost podržava rast i povezanost moždanih stanica, jačajući kognitivnu funkciju.

Spomenuta američka studija prvenstveno naglašava neposredne učinke kretanja na rad mozga. Druga su istraživanja pokazala da dugoročno redovita tjelesna aktivnost može:

• smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti i drugih demencija

• poboljšati očuvanje pamćenja

• poboljšati fokusiranost i donošenje odluka

• smanjiti stres i tjeskobu, a poznato je da oboje negativno utječe na mentalne sposobnosti.

Činite ovo što češće

Znanstvena otkrića upućuju na to da uključivanje kretanja u svakodnevni život ima koristi i dugoročno i kratkoročno, štoviše, može izoštriti razmišljanje gotovo automatski. Želite li održati mozak britkim, možete isprobati sljedeće strategije:

• Krenite u kratke šetnje svakog dana.

• Radite stanke, ustanite i istegnite se tijekom višesatnih poslova.

• Obavljajte redovno kućanske poslove, poput usisavanja ili vrtlarenja.

• Birajte stube umjesto dizala.

• Igrajte se s djecom, trčkarajte s kućnim ljubimcima.

Znanost je jasna - kretanje nije dobro samo za vaše tijelo, ono je i moćan alat za održavanje uma oštrim. Nova studija naglašava da čak i male i kraće svakodnevne aktivnosti mogu napraviti razliku, pružajući kognitivnu prednost koja može biti jednaka vraćanju vremena za četiri godine. Stoga, iskoristite svaku priliku za tjelesnu aktivnost, mozak će vam biti zahvalan.