Tijelo se mijenja na fantastične načine već u prvih deset minuta vježbanja, a najzaposleniji su ovi organi

Prvih nekoliko minuta često se može činiti najizazovnijima u svakoj tjelovježbi i za to postoje dobri razlozi. Kako se ubrzavaju dah i srčani ritam, a mišići kreću u akciju, tako naše tijelo prolazi kroz brzinsku transformaciju. Promjene idu od pluća do mozga i pripremaju teren za bolju izvedbu, kao i za trajne zdravstvene dobrobiti.

Prednosti za srce

Tijelo se počinje pripremati za akciju i prije nego što se oznojimo, a to „predviđeno povećanje” broja otkucaja srca pokreće noradrenalin, prekursor adrenalina i hormon stresa koji nas potiče na kretanje. Već i razmišljanje o vježbanju ubrzava otkucaje srca i može podići krvni tlak.

- Jednom kad se počnemo kretati, ovaj proces prelazi u višu brzinu. Kako razina noradrenalina raste, otkucaji srca se ubrzavaju, a krvne žile sužavaju i podižu krvni tlak osiguravajući brzu dostavu hranjivih tvari mišićima koji rade – kaže Matthew Lancaster, izvanredni profesor fiziologije vježbanja na Sveučilištu u Leedsu.

Očekivano, tjelesna aktivnost se brzo odražava na srcu. Otkucaji srca mogu se povećati od 20 do 50 u minuti, a ponekad i više u tih prvih nekoliko minuta. Raste i krvni tlak, osobito gornji (sistolički).

- Povećan broj otkucaja srca, udarni volumen i krvni tlak dovode do većeg minutnog volumena ili protoka krvi – kaže američka kardiologinja dr. Heather Shenkman. - To je važno jer krv opskrbljuje skeletne mišiće kisikom i hranjivim tvarima kako bi im se omogućila prilagodba na povećanu aktivnost. Kod onih koji redovito vježbaju te su prilagodbe učinkovitije, jer je njihovo tijelo naviknuto na opterećenja vježbanjem, pa njihovi mišići lakše izvlače i koriste kisik.

Krv ide baš tamo gdje je najviše trebate

Kako bi udovoljilo potrebama vježbanja, tijelo preraspoređuje resurse te skreće protok krvi od organa koji je tijekom tjelesne aktivnosti trebaju manje - poput crijeva - i preusmjerava je u mišiće. Time osigurava da skeletni mišići primaju kisik i glukozu koji su im potrebni za nastavak kretanja.

Uz to, živčani sustav šalje električne signale za kontrakciju mišićnih vlakana i iniciranje pokreta, a to omogućuje povećan protok kisika i krvi koji dopiru do mišića. Zahvaljujući tome oni mogu više raditi i prilagoditi se vježbanju.

Više kisika

Kako mišići traže više kisika, tako i dišni sustav skače u akciju. Disanje se produbljuje, a mišići dijafragme i prsnog koša rade jače kako bi uvukli do 15 puta više kisika nego u mirovanju. Tako dišni sustav povećava volumen kisika i energije u našim tijelima kada vježbamo te istodobno pojačano uklanja proizvedeni ugljični dioksid.

Mozak mijenja brzine

Vježbanje budi tijelo, ali energiju daje i našem umu. U prvih nekoliko minuta vježbanja, dok se ubrzavaju otkucaji srca, disanje i protok krvi u mišićima, kisik i hranjive tvari u većoj se mjeri dostavljaju i mozgu, jačajući fokus i budnost. Tjelovježba pomaže pripremiti mozak za neuroplasticitet (sposobnost rasta i reorganizacije neuronskih mreža), čineći ga prilagodljivijim i otvorenijim za učenje.

- Tada počinje neurogeneza, tj. mozak počinje formirati nove neurone, osobito u područjima povezanima s pamćenjem, poput hipokampusa. To stvara temelj za britkije razmišljanje i emocionalnu ravnotežu - kaže britanska psihologinja dr. Ritz Birah. Dodaje kako privremeno može porasti anksioznost, zbog aktivacije tjelesne reakcije na stres, no umirujući učinak obično slijedi nakon toga, kada nastavimo s vježbom.

Tada raste adrenalin, dajući nam nalet energije praćen bujicom endorfina koji popravljaju raspoloženje i ublažavaju stres. Ti hormoni, kaže psihologinja Birah, djeluju kao prirodni podizači raspoloženja i ublažavanja stresa. No, ne može se reći kojom će se brzinom endorfini oslobađati tijekom vježbanja. Japansko je istraživanje pokazalo da deset minuta trčanja umjerenim intenzitetom povećava razinu zadovoljstva i raspoloženje, a znanstvenici su kod sudionika tijekom vježbanja otkrili pojačane moždane signale u dijelovima mozga zaduženima za raspoloženje.

Za one koji teško pronalaze vrijeme za vježbanje, evo još malo motivacije. Istraživanja povezuju do deset minuta intenzivnog vježbanja na dan s nižim rizikom od smrti, a redovito vježbanje, pokazuju, osim dobrom raspoloženju može pomoći i boljem spavanju.