Pomama je za melatoninom, a može vam napraviti kaos u tijelu. Liječnica Matković Ferreri upozorava na veliki problem

Ako ste posljednjih mjeseci u trgovinama zdrave hrane, ljekarnama ili drogerijama primijetili police pune dodataka prehrani s melatoninom - u obliku sprejeva, tableta, pa čak i gumenih bombona - niste jedini. Melatonin je postao jedan od najtraženijih "lijekova" za san, no, kako upozorava mr. sc. Vjera Matković Ferreri, dr. med., specijalistica psihijatrije i neurologije, jedina s tom dvostrukom titulom u Hrvatskoj i iskusna somnologinja, riječ je o hormonu, a ne o bezazlenom dodatku prehrani.

- Melatonin luči pinealna žlijezda, maleni organ smješten u dubini mozga, koji se aktivira u mraku - objašnjava mr. sc. Matković Ferreri.

- Zovu ga još i hormon mraka, pa čak i hormon grofa Drakule, jer se luči noću, najviše između jedan i tri sata ujutro, a njegova razina naglo pada oko sat vremena prije buđenja - kaže. Ovaj hormon, dodaje, ključan je za održavanje našeg unutarnjeg sata, odnosno cirkadijalnog ritma koji određuje kada smo budni, a kada pospani.

No je li ta "čarobna pilula za san" doista rješenje za naše neprospavane noći ili samo nova iluzija u kojoj tražimo mir u vremenu stresa i plavog svjetla ekrana?

Kako starimo, količina melatonina prirodno opada, a pinealna žlijezda polako atrofira. No to ne znači da će svi stariji ljudi imati nesanicu. Ta povezanost, kaže dr. Ferreri, nije linearna.

Lučenje melatonina remeti svijetlo, ali i alkohol te određeni lijekovi, kaže mr. sc. Matković Ferreri.

Foto: Damir Škomrlj/CROPIX

Što utječe na razine melatonina?

Na razinu melatonina izravno utječe naš biološki sat, smješten u suprahijazmatskoj jezgri mozga, koja je izuzetno osjetljiva na svjetlost.

- Svjetlo je glavni vanjski regulator cirkadijalnog ritma. Jako dnevno svjetlo, ali i ono s ekrana, blokira lučenje melatonina. Zato, ako želimo dobro zaspati, važno je nekoliko sati prije spavanja ugasiti elektroničke uređaje - upozorava liječnica.

Osim svjetla, lučenje melatonina mogu poremetiti i neki lijekovi poput beta-blokatora, alkohola ili nesteroidnih protuupalnih lijekova (uobičajena sredstva protiv bolova).

- Zanimljivo je da se melatonin stvara i u drugim stanicama, primjerice u mrežnici i crijevima, a prisutan je u gotovo svim organizmima koji imaju mitohondrije. Kod ljudi on sinkronizira biološke ritmove, ali bez njega život nije nemoguć. Životinje bez melatonina funkcioniraju gotovo normalno - dodaje dr. Ferreri.

Povratna sprega

Iako se melatonin može kupiti bez recepta, važno je naglasiti da je riječ o hormonu.

- Kao i svi hormoni, on funkcionira putem mehanizma povratne sprege. Ako ga unosimo izvana, tijelo može smanjiti proizvodnju vlastitog melatonina. To znači da bismo, dugoročno, mogli postići suprotan učinak - objašnjava doktorica.

Djelotvornost melatonina, dodaje, još uvijek izaziva rasprave. U nekim slučajevima može pomoći kod jet-laga ili kod osoba koje rade u smjenama, jer pomaže sinkronizirati biološki sat.

Nije standardiziran lijek

Poseban je problem, dodaje, to što melatonin nije standardiziran lijek.

- Na tržištu se može naći u rasponu od 0,1 do čak 10 miligrama. To su ogromne razlike, a većina pripravaka nije prošla strogu farmaceutsku kontrolu jer se melatonin u većini zemalja prodaje kao pomoćno ljekovito sredstvo, ne kao lijek. Dakle, vi često ne znate što točno unosite. Najniža fiziološka doza, ona koja odgovara prirodnoj količini koju tijelo samo proizvede, iznosi oko 0,3 mg - upućuje mr. sc. Matković Ferreri i dodaje kako većina dodataka sadrži desetak puta više melatonina. U visokim dozama može djelovati kao hipnotik i skratiti vrijeme uspavljivanja, ali taj je učinak vrlo skroman i kratkotrajan.

Kome može pomoći?

Melatonin ima svoje mjesto u medicini, ali u točno određenim situacijama.

- Najviše pomaže kod jet-laga, smjenskog rada i kod poremećaja ritma spavanja. Koristi se i kod djece s autističnim spektrom, kod kojih je spavanje često fragmentirano i otežano. No i tada se koristi uz nadzor i u kombinaciji s fototerapijom. Jer svjetlost je zapravo najjači regulator našeg biološkog ritma, čak snažniji od samog melatonina - kaže liječnica. No kad je riječ o nesanici, rezultati su često skromni.

- Farmakološko nadomještanje melatonina daje dvosmislene rezultate. Učinkovitost ovisi o dozi, obliku i, najviše, o vremenu kada se uzima. Ako ga popijete prerano, pomiče vaš ritam unatrag, a ako ga uzmete prekasno, pomiče ga unaprijed. Tajming je ključan - objašnjava ova iskusna somnologinja.

U praksi, učinak melatonina može se osjetiti nakon pola sata od uzimanja. Neki će osjetiti pospanost već na dozi od 0,3 mg, dok su drugima potrebne doze i do 10 mg.

Melatonin nije igračka za nesanicu, osobito ako se uzima bez recepta, kontrole i mjere.

Roman Samborskyi/Shutterstock

Bomboni za djecu

U posljednje vrijeme melatonin se nudi u raznim oblicima - od sprejeva i flastera do bombona za djecu, što može biti opasno.

- Dijete može slučajno pojesti preveliku količinu. Iako su neka istraživanja pokazala da može pomoći djeci s poremećajem autističnog spektra, u većini slučajeva melatonin nije registriran za djecu i treba biti vrlo oprezan - ističe.

Melatonin, osim na san, utječe i na niz drugih procesa u tijelu - od lučenja spolnih hormona i hormona rasta do razine šećera u krvi. Pokazuje i snažna antioksidativna svojstva, ali, upozorava doktorica Matković Ferreri, još je prerano govoriti o njegovim "anti-age" ili "antitumorskim" učincima.

Nije bez nuspojava

Iako se sve češće koristi, melatonin nije bez nuspojava. Među najčešćima su dnevna pospanost, glavobolja, omaglica i probavne tegobe.

- Kod djece može izazvati preuranjeni pubertet, a kod muškaraca utjecati na kvalitetu sperme. Potreban je poseban oprez kod osoba s epilepsijom, dijabetesom i onih koje uzimaju antikoagulanse - upozorava stručnjakinja.

- Unatoč velikoj popularnosti, melatonin nije lijek za sve. On može pomoći kod desinkronizacije cirkadijalnog ritma, primjerice nakon prekooceanskog leta, ali ne treba ga koristiti kao svakodnevni hipnotik - zaključuje doktorica Matković Ferreri.

Podsjeća da postoje i prirodni načini da potaknemo lučenje vlastitog melatonina: Boravak na dnevnom svjetlu ujutro, redoviti ritam spavanja, boravak u zamračenom (blago) osvijetljenom prostoru uvečer i umjerenost u korištenju ekrana navečer. A ako tražite melatonin u tanjuru, ima ga u jajima, narančama, trešnjama i orasima, ali ne očekujte čudo - upućuje doktorica Matković Ferreri.

Stoga je najbolji recept za san i dalje jednostavan - svjetlo danju, mrak noću i - mir u glavi.