Pitali smo liječnika što znači kada je donji tlak stalno nizak, a gornji visok

Moj krvni tlak, kada je povišen, ima gornje vrijednosti iznad 160 mmHg, dok donji (srčani) tlak nikada nije viši od 80 mmHg, a puls je uvijek između 50 i 60 otkucaja u minuti. Kada je gornji tlak u rasponu od 130 do 135 mmHg, donji tlak iznosi između 55 i 60 mmHg. Je li u redu da je donji tlak uvijek niži, odnosno koja je donja granica donjeg tlaka?

• Ružica L., Zagreb

Odgovara dr. Damir Petrušić, internist, Zagreb

U pravilu porast sistoličkog krvnog tlaka (gornje vrijednosti) prati i porast dijastoličkog krvnog tlaka (donje vrijednosti). Ipak, u nekim slučajevima jedna vrijednost ne prati drugu, pa sistolički tlak može biti povišen, dok je dijastolički snižen. Takvo stanje naziva se divergentni krvni tlak. Najizraženiji primjer divergentnog krvnog tlaka je hipertireoza (pojačana funkcija štitnjače), kod koje srce pod utjecajem povišene razine hormona štitnjače izbacuje veći volumen krvi u krvne žile, što rezultira visokim sistoličkim tlakom. Istodobno, zbog izražene dilatacije krvnih žila pod djelovanjem istih hormona dolazi do snižavanja dijastoličkog krvnog tlaka. Arterijska hipotenzija je stanje sniženog krvnog tlaka koje je praćeno tegobama. U tom stanju sistolički tlak najčešće iznosi ispod 100 mmHg, a dijastolički ispod 60 mmHg. Donja granica arterijskog tlaka, mjerena automatskim 24-satnim mjeračem kod mlađe ženske osobe tijekom dana iznosila je 90/60 mmHg, dok se tijekom noći spuštala na 84/49 mmHg.

Svoja pitanja šaljite na e-mail adresu: [email protected]. Odgovore objavljujemo u magazinu Doktor u kući, koji izlazi svaki prvi četvrtak u mjesecu te na našem portalu živim.hr.