Melanom u porastu, prof. dr. Marinović: ‘Ljudi i dalje griješe, jedno mjesto nosi najveći rizik‘

Dolaskom toplijih dana počinjemo razmišljati o moru, suncu i preplanulom tenu. No dok jedni planiraju godišnji odmor, dermatolozi pojačano upozoravaju - sunce, osobito kad mu se ne izlažemo odgovorno, može ostaviti ozbiljne posljedice. O tome najbolje zna prof. dr. sc. Branka Marinović, jedna od naših najpoznatijih i najstručnijih dermatologinja, voditeljica Klinike za dermatologiju i venerologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb te predsjednica Europske akademije za dermatologiju i venerologiju (EADV).

Otvoreno govori o alarmantnom porastu melanoma u Hrvatskoj, dugogodišnjim zabludama o solarijima, lošim navikama koje ne napuštamo ni po cijenu zdravlja, ali i o velikim europskim planovima koji bi mogli donijeti pomake - ako politika ne zakasni. Treba biti svjestan da je UV zračenje opasno, solariji imaju negativan utjecaj na zdravlje naše kože, dok madeže ne smijemo ignorirati. No kao i u svemu - prevencija je ključ i doslovno može spasiti život.

Najznačajnijim okolišnim faktorom koji utječe na nastanak melanoma smatra se izlaganje ultraljubičastom zračenju

SHUTTERSTOCK

Raste li incidencija melanoma u Hrvatskoj?

- Incidencija melanoma u Hrvatskoj je u porastu, kao i u većini zemalja u svijetu. Procjenjuje se da posljednjih dvadesetak godina u Hrvatskoj bilježimo prosječan rast incidencije od 3,5 posto godišnje.

Koji su najrizičniji faktori?

- Rizičnim faktorima za nastanak melanoma smatraju se genetski čimbenici, okolišni čimbenici te fenotipske interakcije gena i okoliša. U genetske fizične faktore ubrajaju se crvenkasta boja kose, svijetla put, sklonost kože da brzo izgori i nemogućnost tamnjenja nakon izlaganja sunčevim zrakama. Također treba obratiti pozornost na podatak o oboljelima od melanoma u obitelji. Najznačajnijim okolišnim faktorom koji utječe na nastanak melanoma smatra se izlaganje ultraljubičastom zračenju, i sunčevom i onom u solariju. Epidemiološke studije pokazuju da su ponavljane opekline od sunca u djetinjstvu udružene s iznimno visokim rizikom od melanoma kasnije u životu. Također su osobe koje se povremeno izlažu većim količinama UV zračenja (tzv. intenzivna intermitentna izloženost suncu) ugroženije nego one s visokom kumulativnom dozom tijekom duljeg vremena. Treba obratiti pozornost i na osobe s velikim brojem madeža (više od 50) jer je kod njih povećan rizik.

Jesmo li svjesni tog rizika?

- Teško je reći jesmo li svjesni. Dermatovenerolozi tijekom cijele godine, a osobito u svibnju, naglašavaju potrebu pregleda i samopregleda, educiraju, provode preventivne preglede... Ponekad mi se čini da smo i pomalo dosadni jer stalno ponavljamo iste stvari. Međutim, gledajući ljude u našim ordinacijama, na plažama, u salonima koji nude usluge solarija, nisam sigurna da su naše poruke došle do populacije kojoj bi trebalo naglasiti rizik. Osobito kad na plažama negdje oko podneva vidimo velik broj djece, koja se takvim izlaganjem suncu poprilično ugrožavaju.

Međunarodne agencije za istraživanje raka uvrstila je solarije u grupu karcinogena najviše, prve skupine

SHUTTERSTOCK

I dalje postoje solariji u koje može ući svaka mlada osoba i izložiti se štetnom utjecaju. Koliko su oni zapravo štetni i treba li ih zabraniti?

- Solariji su posebna priča. Daju 10 do 15 puta veće doze UVA zračenja u usporedbi sa suncem kada je u najvišoj točki obasjavanja. Svjetska zdravstvena organizacija je 2009. godine na preporuku Međunarodne agencije za istraživanje raka uvrstila solarije u grupu karcinogena najviše, prve skupine. Razvrstavanja zračenja u ovu kategoriju preporučuje se isključivo kada postoji dovoljno dokaza o njegovoj kancerogenosti za ljude.

Postoji zabluda da su solariji priprema za izlaganje suncu, što je jedan od mitova koji se često spominje kao argument za korištenje solarija. Ten dobiven korištenjem solarija stvara zaštitu koja je jednaka jačini SPF-a 3 do 4, a to je vrijednost koja ne sprečava nastanak crvenila i opeklina.

Neke države su ih zabranile, imate li podatke o učincima zabrane korištenja solarija - jesu li smanjili incidenciju promjena na koži i karcinoma?

- U Australiji i Brazilu, a nedavno i Iranu zabranjena je upotreba solarija svima, dok je u drugim zemljama zakonodavstvo različito. U nekim zemljama ne postoje nikakve zabrane, dok je u dijelu zemalja na snazi zabrana upotrebe solarija za mlađe od 18 godina. Unutar Europe oko pola zemalja ne dopušta upotrebu solarija osobama mlađim od 18 godina. Kad govorimo o Europskoj uniji, znamo da uz Hrvatsku nikakvo ograničenje korištenja solarija nemaju ni Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Grčka, Mađarska, Malta, Slovačka i Slovenija.

Ne postoje detaljne analize o učinkovitosti djelomične zabrane u svim navedenim zemljama, ali zna se da je u zemljama koje su potpuno zabranile upotrebu solarija smanjena incidencija karcinoma kože.

Postoji još jedan problem, a to je pridržavanje propisa, odnosno adekvatno kažnjavanje onih koji se ne pridržavaju zakona. Prilikom razgovora u raznim institucijama, tu se nameće problem dovoljnog broja inspekcija koje bi obilazile sve solarije, kao i njihovo kažnjavanje.

Nedavno ste o štetnosti solarija govorili i u Europskom parlamentu? Možemo li očekivati jedinstveni dokument ili odluku na razini Europske unije koji bi regulirao ili barem ograničio korištenje solarija mlađima od 18 godina?

- Prilikom posjeta delegacije Europske akademije za dermatologiju i venerologiju Europskom parlamentu razgovarali smo o važnosti zabrane korištenja solarija barem mlađima od 18 godina. I to je bila jedna od tema za koju se smatralo da će se moći vrlo brzo realizirati jer je bila dio Plana europske borbe protiv raka koja je započela 2021. Europska akademija za dermatologiju i venerologiju (EADV), potaknuta tim Europskim planom za borbu protiv raka je početkom veljače 2022. donijela Zajedničku izjavu (EADV Joint Statement) koju je supotpisalo 35 nacionalnih dermatoveneroloških društva među kojima i Hrvatsko dermatovenerološko društvo te značajna društva dermatološke i onkološke struke u Europi. U izjavi se elaborira ne samo porast broja oboljelih od melanoma već i porast nemelanomskih karcinoma kože koji znatno manje ugrožavaju život oboljelih, ali su velik izazov za zdravstveni sustav i znatno materijalno opterećenje osobito ako se uzme u obzir da se 40 posto slučajeva moglo prevenirati. U navedenoj izjavi istaknuta je važnost poboljšanja prevencije raka diljem Europe, što je sukladno ciljevima Europskog plana protiv raka koji elaborirajući načine poboljšanja prevencije raka diljem EU na visoko mjesto stavlja zaštitu od prirodnog i umjetnog UV zračenja (solarija).

Tijekom posjeta u siječnju dogovorili smo daljnje zajedničke akcije jer je bilo planirano donošenje preporuke tijekom prve polovice 2025. godine. Međutim, dva tjedna nakon našeg posjeta ta je rasprava odgođena do daljnjega s obrazloženjem kako "nedostaju dokazi da bi daljnje mjere doprinijele dodatnoj zaštiti stanovništva EU od rizika povezanih sa solarijem". Vrlo se često promišlja o mogućim utjecajima proizvođača uređaja na takve odluke. Međutim to su samo pretpostavke, s obzirom na to da je pruženo obrazloženje vrlo neobično i nije poduprto nekim čvrstim argumentima. I stoga smo odlučili krenuti u daljnju akciju, osobito potaknuti činjenicom da je 10. veljače 2025. izvršni odbor Svjetske zdravstvene organizacije prihvatio rezoluciju kojom se kožne bolesti smatraju prioritetom za globalno javno zdravstvo.

Čine li jednaku štetu našoj koži i UV lampe, primjerice za stavljanje trajnog laka na nokte? Jer te se lampe mogu kupiti i u slobodnoj prodaji.

- I UV lampe koje se koriste prilikom stavljanja trajnog laka imaju štetan učinak. Taj je učinak proporcionalan učestalosti i duljini korištenja.

Koji su signali da se na koži možda događaju maligne promjene?

- Samopregled kože savjetuje se svakome jednom mjesečno. Valja obratiti pozornost na madeže koji se mijenjaju, kao i na novonastale promjene koje odstupaju svojim izgledom od ostalih postojećih madeža.

Često se u uputama za samopregled koristimo tzv. ABCDEFG podsjetnikom. A označava asimetriju, B (border) rubove, C (color) boju, D (diameter) promjer promjene, E (elevation) uzdignutost, rast, F (feeling) osjećaj boli, peckanja, G (growth) rast. Sumnju pobuđuje i krvarenje, pojava erozija ili ulceracija te znakovi upale.