
Piše: Doc. dr. sc. Ana-Marija Liberati Pršo, dr. med., specijalistica interne medicine, subspecijalistica endokrinologije i dijabetologije te dr.sc. nutricionizma. Osnivačica i predsjednica Hrvatskog društva za suplementaciju u medicini Hrvatskog liječničkog zbora
Premda ljetno razdoblje podrazumijeva dostupnost mnoštva sezonskih namirnica (poput voća i povrća te ribe) bogatih mikronutrijentima, istraživanja pokazuju kako uobičajena dijeta osigurava svega 70 posto prosječnih potreba za većinom vitamina i mineralnih tvari te antioksidansa. A kada se u jednadžbu uvrste i ekstremne vrućine koje nose rizik od dehidracije, gubitka elektrolita i povećanu potrebu za mineralnim tvarima, provođenje restrikcijskih dijeta (vrlo često kao priprema za ljeto te tijekom ljetne sezone) i intenzivnije bavljenje tjelesnom aktivnošću - često uz dugotrajnije izlaganje suncu, postaje jasno kako suplementacija ima važnu ulogu u prevenciji mikronutritivnih deficita.
Ljeto i koža
U kontekstu optimizacije zdravlja kože, osiguravanja potrebne energije, adekvatne hidracije i neutraliziranja oksidativnih procesa/oštećenja, istraživanja ističu važnost nekoliko mikronutrijenata:
- vitamin C (štiti kožu od UV-induciranih oksidativnih oštećenja, potiče sintezu kolagena, jača imunološki odgovor),
- vitamin E (snažni antioksidans koji neutralizira slobodne radikale, potiče obnovu kože I zacjeljivanje opekotina),
- vitamin A (potiče obnovu stanica kože, podupire imunološke procese),
- vitamini B skupine (esencijalni za sve metaboličke i energetske procese, popravak oštećene DNK),
- vitamin D (ključan za zdravlje koštano-mišićnog sustava, ali i ključan za imunološke, metaboličke, energetske procese te neuroprotekciju),
- vitamin K (ključan za adekvatno cijeljenje rana, obnovu tkiva te koštano zdravlje),
- magnezij i kalij (esencijalni za funkciju mišića, prevenciju grčeva, održavanje energetske ravnoteže i sportskog performansa), kalcij (važan za održavanje zdravlja kosti te za mišićnu funkciju),
- željezo i cink (potiču imunološke procese i cijeljenje rana te održavanje energetskih procesa),
- selen (kao sastavnica antioksidacijskih enzima, ključan je u zaštiti od oksidativnog stresa).
Beta karoten - ljetni superjunak
Iz navedenog postaje jasno kako je - ako želimo organizmu tijekom zahtjevnijih perioda s povećanim rizikom od oksidativnog stresa, tkivnih oštećenja, energetskog disbalansa i dehidracije, neophodno je osigurati unos niza mikronutrijenata. No, jedan od superjunaka u kontekstu ljetne suplementacije o kojemu se posljednjih godina sve glasnije priča i koji se sve više suplementira jest i beta karoten.
Beta-karoten je jedan od poznatijih predstavnika karotenoida (“obitelj” od cca 600 molekula - pigmenata topivih u mastima), snažnog antioksidativnog učinka, a poznat je i kao prekursor vitamina A. Svoje snažne protektivne mehanizme ostvaruje neutralizirajući slobodne radikale koji nastaju uslijed izlaganja UV zračenju kao glavnom patološkom čimbeniku u procesima starenja i oštećenja kože, no isto tako i uslijed izlaganja dimu cigareta te okolišnim zagađivačima. Smanjujući oksidativni stres te prevenirajući oštećenja i raspad kolagena, potičući fibroblaste na sintezu novog kolagena i elastina, beta-karoten pomaže u održavanju elasticiteta kože. Povrh antioksidativnog djelovanja, beta-karoten (skladišteći se u epidermisu) sudjeluje i potiče procese održavanja kožne barijere u kontekstu održavanja vlage, smanjenja upale te sprečavanja prodora štetnih tvari s površine u dublje slojeve kože. Beta-karoten potiče procese reparacije, stimulira staničnu izmjenu kroz sve slojeve kože, potiče cijeljenje rana i opekotina, a djelomično i inhibira sintezu melanina smanjujući tako rizik od nastanka hiperpigmentacija.
Kada krenuti sa suplementacijom?
Određene studije sugeriraju UV-protektivni učinak beta-karotena usporediv sa SPF 4 te nalažu pravovremenu suplementaciju najmanje osam do 10 tjedana prije intenzivnog izlaganja suncu. Suplementacija se uglavnom preporučuje putem prehrane bogate karotenoidima i putem dodataka prehrani, no može se primjenjivati i topički - u obliku krema i losiona za kožu.
Pretjerana suplementacija je nepoželjna; premda su slučajevi intoksikacije ekstremno rijetki, uslijed prolongirane primjene visokih doza beta-karotena može doći do karotenemije odnosno, karotenoderme - obojenosti kože žutonarančastim tonovima, poglavito u području dlanova i tabana, koja se javlja ako koncentracija karotena u serumu premaši 2.5 mg/L.
Preporuka Europske Agencije za sigurnost hrane (EFSA) nalaže unos 2 do 4 mg beta karotena dnevno, vodeći se epidemiološkim podatkom koji kaže da je uz navedeni unos moguće postići razinu u plazmi od 0,4 mikromola/L (što je dovoljno za gore navedene preventivne učinke). Neki Američki instituti nalažu i viši unos od 3 do 6 mg dnevno, vodeći se podatcima iz studija koji govore da se tek pri višem unosu postiže smanjenje rizika od razvoja nekih kroničnih bolesti (vezanih za oksidativni stres i upalu).
Postoje i pojedinci kod kojih se, temeljeno na rezultatima ranijih studija ne preporučuje dugoročna suplementacija beta-karotenom radi potencijalnog povećanog rizika razvoja od karcinoma pluća, a to su strastveni, dugogodišnji pušači te osobe trajno izložene azbestu. Međutim, čak i kod navedenih skupina EFSA navodi kako ne postoji zdravstveni rizik ako dnevni unos ne prelazi 15 mg.
Cilj postojanja Hrvatskog društva za suplementaciju u medicini
U svakodnevnoj kliničkoj praksi svjedočimo rastućem broju kroničnih nezaraznih, autoimunih te malignih bolesti koje velikim dijelom nastaju, razvijaju se i kompliciraju uslijed nutritivnih deficita. Nutritivni deficiti razvijaju se kroz duži period, nerijetko u ranim stadijima ne daju jasne simptome niti dovode do akutnih životno ugrožavajućih zbivanja te tako prikriveni polako dovode do mnogih metaboličkih, imunoloških i endokrinoloških poremećaja, narušavanja funkcije organskih sustava, razvoja bolesti i ubrzanog starenja.
Tijekom studija medicine i kasnijeg stručnog usavršavanja zamjećuje se još uvijek nedostatan interes za mikronutriciju i strukturiranu edukaciju o suplementaciji. S druge strane, interes za suplementacijom raste, kako u općoj populaciji tako i srodnim strukama poput nutricionizma i farmacije itekako. Pacijenti su sve intenzivnije izloženi informacijama o mikronutriciji te promocijama suplemenata (nerijetko upitne kvalitete, sastava, omjera mikronutrijenata), traže savjete o dodatcima prehranu te očekuju njihovo propisivanje.
Potreba za intenzivnom edukacijom liječničkog kadra o najnovijim znanjima s područja nutricionizma, o indikacijama i načinima primjene sada već enormnog broja suplemenata i dodataka prehrani prisutnih na hrvatskom tržištu, o preventivnoj i terapijskoj medicini, o pravilnom odabiru ključnih nutrijenata u određenim fazama života, stanjima, bolestima i procesima liječenja, te potreba za osnaživanjem suradnje među specijalistima i subspecijalistima različitih područja medicine rezultirala je osnivanjem stručnog društva. Hrvatsko društvo za suplementaciju u medicini Hrvatskog liječničkog zbora, osnovano je u studenom 2024. s jedinim ciljem, a on je osigurati maksimalnu razinu i razmjenu najnovijih saznanja iz područja suplementacije i mikronutricije. Također, ta stečena znanja želi primjenjivati u svakodnevnu praksu temeljenu na znanstvenim dokazima u svrhu optimiziranja liječenja i unapređenja kvalitete života pacijenata.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....