Nedovoljan unos vode mogao bi pojačati reakcije na stres i izazvati tjeskobu. Istraživači su otkrili da su nedovoljno hidrirane osobe imale 50 i više posto višu razinu kortizola tijekom stresnih situacija. Loša hidratacija u početku i ne dovodi do osjećaja žeđi, odnosno dehidrirani smo i prije nego što je osjetimo, ali otpočetka izaziva biološke znakove naprezanja kojih nismo svjesni, prema novoj studiji znanstvenika sa Sveučilišta Johna Mooresa u Liverpoolu.
Loše dugoročno zdravlje
Oni koji piju manje od preporučenog dnevnog unosa tekućine doživljavaju veći odgovor hormona stresa, što je povezano s povećanim rizikom od srčanih bolesti, dijabetesa i depresije. Koliko je to manje? Znanstvenici kažu manje od 1,5 litre tekućine dnevno. Praktičan način provjere stanja hidratacije je praćenje boje urina - svjetložuta obično ukazuje na dobru hidrataciju.
Uloga vazopresina
Kada tijelo osjeti dehidraciju, bilo zbog neadekvatnog unosa tekućine ili prekomjernog gubitka tekućine, pokreće oslobađanje hormona koji se zove vazopresin. On djeluje prvenstveno na bubrege potičući reapsorpciju vode kako bi se održao volumen krvi i ravnoteža elektrolita. Ovaj mehanizam očuvanja ima svoju cijenu. Kontinuirano oslobađanje vazopresina dodatno opterećuje bubrege, koji moraju više raditi kako bi koncentrirali urin i kontrolirali ravnotežu elektrolita. Međutim, vazopresin također djeluje na moždani centar za odgovor na stres, hipotalamus, gdje može utjecati na oslobađanje kortizola. Ova njegova dvostruka uloga pomaže u održavanju volumena krvi i ravnoteže elektrolita, ali također povećava kortizol.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....