Uvjereni ste da živite zdravim načinom života? Provjerite kako stojite s ovih osam obrazaca ponašanja

Mnogi od nas se trude živjeti svjesnije - jedemo zdravije, više se krećemo i pazimo na svoje tijelo. No, iako mislimo da radimo prave stvari, često nesvjesno ponavljamo obrasce koji dugoročno mogu naštetiti našem zdravlju. Evo njih nekoliko:

Premalo sna

Nedostatak sna može vas već sljedeći dan učiniti razdražljivima i rastresenima, otežati koncentraciju i smanjiti produktivnost. Dugoročno, povezan je s demencijom, bolestima srca, dijabetesom i pretilošću. Može oslabiti i imunološki sustav te povećati rizik od depresije, anksioznosti i kronične boli. Odraslima je potrebno sedam do devet sati sna svake noći, dok djeci i adolescentima treba još više. Ako imate problema sa spavanjem, obratite se liječniku - ponekad pomažu promjene životnog stila, terapija lijekovima, razgovorna terapija ili kombinacija.

Ne pijemo vodu ujutro

Organizam šalje signale kad ste gladni ili žedni, ali lako ih je zamijeniti. Obje senzacije mogu izazvati glavobolju ili osjećaj umora i vrtoglavice. Sljedeći put kada posegnete za grickalicama, pokušajte prvo popiti čašu vode. Ostali znakovi da vam nedostaje tekućine su suhe oči i koža, suh osjećaj u ustima, tamna mokraća ili rijetko mokrenje.

Previše sjedenja

Sjedilački način života (više od šest sati dnevno) povezuje se s većom smrtnošću od bolesti srca, raka i drugih uzroka. Prekinite duge periode sjedenja kratkim hodanjem minutu do dvije svakih pola sata. Postoje dokazi da barem sat vremena tjelesne aktivnosti dnevno može umanjiti dio negativnih učinaka dugotrajnog sjedenja. Ako koristite invalidska kolica ili imate ograničenu pokretljivost, pitajte liječnika ili fizioterapeuta koje su aktivnosti prikladne za vas.

Pranje zubi odmah nakon jela

Pričekajte barem sat vremena prije pranja zubi nakon jela ili pića, osobito ako je bilo kiselo. Kiselina omekšava caklinu - zaštitni sloj zubi. Dok čekate da se ponovno učvrsti, možete isprati usta vodom ili žvakati žvakaću bez šećera. Kisela hrana i pića uključuju agrume, kisele bombone, gaziranu i običnu mineralnu vodu te sokove.

Korištenje štapića za uši

Možete gurnuti vosak dublje u ušni kanal ili čak probušiti bubnjić, što dovodi do gubitka sluha. Uši se same čiste, iako kod nekih ljudi može doći do prekomjernog stvaranja voska. Ako se to dogodi, pitajte liječnika kako ga sigurno ukloniti.

Čišćenje rana alkoholom ili peroksidom

Iako se čini da ćete tako najbolje dezinficirati ranu, jaki antiseptici mogu dodatno oštetiti tkivo i usporiti cijeljenje. Najbolje je manju posjekotinu ili ogrebotinu oprati blagim sapunom i tekućom vodom, a zatim nanijeti sloj vazelina da rana ostane vlažna. Time sprječavate stvaranje kraste i brže cijeljenje. Ako se krvarenje ne zaustavlja, potražite liječničku pomoć – možda su potrebni šavovi.

Nekorištenje kreme za sunčanje tijekom cijele godine

Ultraljubičasto (UV) zračenje glavni je uzrok raka kože, a sunčeve zrake djeluju tijekom cijele godine. Osobe svijetle puti mogu zadobiti oštećenja za samo 10 - 15 minuta. No, bez obzira na boju kože, preporučuje se krema za sunčanje pri svakom izlasku na otvoreno, čak i kad je oblačno. Budite posebno oprezni u blizini snijega, pijeska ili vode jer reflektiraju UV zrake. Koristite kremu s faktorom 30 ili više i nanesite je na sve izložene dijelove kože, uključujući usne i uši.

Izbjegavanje cjepiva

Cjepiva vas štite od gripe i drugih bolesti, a smanjuju i vjerojatnost da ćete zaraziti druge. To je posebno važno jer su bebe, mala djeca, starije osobe te oni s kroničnim bolestima i oslabljenim imunitetom u većem riziku od teških komplikacija. Potrebna cjepiva mijenjaju se s godinama, stoga pitajte liječnika koja su prikladna za vas i vašu obitelj.

Korištenje mobitela prije spavanja

Pametni telefoni i tableti emitiraju plavo svjetlo koje može poremetiti vaš unutarnji sat i odgoditi otpuštanje melatonina – hormona sna. Osim toga, korištenje mobitela može vas mentalno stimulirati i otežati opuštanje. Jedna studija pokazala je da uz odgađanje sna utječe i na razbuđenost i spremnost našeg mozga pri buđenju idućeg jutra. Ako ne možete izbjeći „scrollanje“ u krevetu, pokušajte uređaj ostaviti u drugoj sobi i nabavite klasični budilnik.

Neprovjeravanje interakcija lijekova

Hrana, dodaci i drugi lijekovi mogu promijeniti način na koji vaše terapije djeluju – mogu ih učiniti manje učinkovitim ili izazvati nuspojave. Uvijek pročitajte upozorenja koja dolaze uz lijekove i pitajte ljekarnika na što trebate paziti.

Nepranje boce za vodu

Višekratna boca pomaže smanjiti otpad, ali se lako kontaminira bakterijama ako je ne čistite. Operite je sapunom i vodom svaki dan ili barem svaki put kad je koristite. Dobro isperite i ostavite da se osuši preko noći. Ako je moguće, stavite je u perilicu posuđa. Možete je dezinficirati i tako da je napunite mješavinom vode i octa, ostavite preko noći, a ujutro isperete.

Pijenje dijetalnih sokova

Iako su niskokalorični, umjetno zaslađeni sokovi nemaju drugih zdravstvenih prednosti. Neki stručnjaci savjetuju potpuno izbjegavanje umjetnih zaslađivača, iako su istraživanja još u tijeku. Povremena konzumacija vjerojatno ne škodi, ali voda je uvijek bolji izbor. Za okus dodajte krišku voća, a za energiju popijte čaj ili crnu kavu.

Zanemarivanje mentalnog zdravlja

Svatko se ponekad osjeća preopterećeno, ali dugotrajan stres može oslabiti imunitet i povećati rizik od bolesti srca, dijabetesa, depresije i anksioznosti. Postoje zdravi načini za opuštanje: tjelovježba, meditacija, druženje s obitelji ili prijateljima. Ako vam je teško sami pronaći rješenje, posavjetujte se s liječnikom ili stručnjakom za mentalno zdravlje.

Vaping (e-cigarete)

E-cigarete možda nisu toliko štetne kao obične, ali nisu ni bezopasne. Sadrže nikotin, koji stvara ovisnost i izaziva neugodne simptome kad ga prestanete unositi. Nikotin također povećava rizik od srčanog udara. Neka istraživanja povezuju vaping s kroničnim bolestima pluća i astmom. Ako pušite ili koristite e-cigarete, razgovarajte s liječnikom o načinima prestanka.

Neiskrenost prema liječniku

Ako nešto prešutite, liječnik vam ne može pružiti najbolju skrb. Budite otvoreni o svojim navikama - pušenju, prehrani, vježbanju. Liječnik vas ne bi trebao osuđivati, nego vam pomoći da pronađete realne načine kako ostati zdravi.