Kad je riječ o ulozi boja u prehrani, postoji ne jedan, nego deseci različitih pristupa i načina da se namirnice grupiraju po bojama i njihovim učincima na zdravlje. Od kromoterapijskog ili ajurvedskog pristupa do novijih teorija koje su na bazi niza istraživanja razvijene u SAD-u početkom ovog tisućljeća ili trash dijeta koje se lansiraju uoči ljetne sezone nagih tijela i kupaćih kostima. Ono što je zajedničko svim tim pristupima jest da je važno da prehrana bude što šarenija te da na jelovniku bude zastupljeno što više boja.
Neka bude šareno
Budući da su boje najzastupljenije među povrćem i voćem, to ujedno znači da bi se naša prehrana, da bi bila što zdravija, trebala bazirati upravo na tim skupinama namirnica. To potvrđuju i podaci Svjetske zdravstvene organizacije, prema kojoj bi odgovarajući unos voća i povrća promijenio svjetsku mapu rasprostranjenosti srčanih bolesti. Smatra se da bi 600 grama voća i povrća dnevno bilo dovoljno da se spriječi jedna trećina srčanih bolesti i 11 posto slučajeva srčanog ili moždanog udara. S obzirom na to da onih pet poželjnih obroka voća i povrća, o kojima se toliko govori, otprilike iznosi oko 400 grama, to je jedva minimalna količina voća i povrća da bi se prehrana mogla smatrati koliko-toliko zdravom. A dobar rad srca samo je jedan od aspekata našeg zdravlja na koje konzumacija voća i povrća može pozitivno utjecati. Ona, uz to, predstavlja nezamjenjiv izvor mineralnih soli, vitamina, vlakana i antioksidativnih tvari koje su u različitim omjerima zastupljene u različitim namirnicama. Stoga se prehranom koja se bazira na voću i povrću može smanjiti rizik za razvoj niza bolesti, od probavnih i dišnih poremećaja do katarakte ili raznih oblika tumora. Gotovo sve vrste voća i povrća sadrže vrlo malo masnoća, obiluju vlaknima koja pružaju osjećaj sitosti te prirodnim kemikalijama koje pomažu u zaštiti od srčanih bolesti, raka, slabljenja kognitivnih sposobnosti uzrokovanog starenjem, katarakte i makularne degeneracije. A čak i povrće nešto bljeđih tonova, poput češnjaka, celera ili zelja, ima cijeli niz svojstava koja pozitivno djeluju na naše zdravlje.
Obrok zdravlja
Sve je više stručnjaka koji smatraju da bi uobičajene preporuke od pet obroka povrća i voća dnevno trebalo preinačiti te povećati na devet do deset obroka. Pet obroka je samo minimum koji je potrebno zadovoljiti da bismo kako-tako funkcionirali i imali koliko toliko zdravu prehranu, no potrebno je puno više od toga da bi se zaista moglo govoriti o učinkovitom održavanju dobrog zdravlja (a i izgleda). Osim toga, danas znamo i to da nije dovoljan samo broj obroka voća i povrća, odnosno da samim time nećete učiniti puno za svoje zdravlje ako u obrocima koje ste odabrali nedostaje jedna ili čak više skupina boja. Naime, sve skupine voća i povrća ne djeluju jednako na naše zdravlje. One imaju jedinstvena svojstva koja osiguravaju kombinacije tvari koje sadrže i koje imaju specifične učinke na ljudsko tijelo. Stoga sama činjenica da ćete pojesti pet ili više obroka voća i povrća dnevno ne jamči da ćete unijeti u organizam dovoljno različitih nutrijenata i tvari koje su nužne za stimulaciju metaboličkih procesa kod gena u različitim organima.
Sve vrline boja
Dr. James A. Joseph, dr. Daniel Nadeau i Ann Underwood, autori knjige “The Color Code” voće i povrće podijelili su u četiri skupine boja: crvenu, narančasto-žutu, zelenu i plavo-ljubičastu, od kojih svaka ima niz blagotvornih svojstava na naš organizam. Dr. David Heber pak u u svojoj knjizi "What color is your diet" dijeli ih u sljedećih sedam skupina:
CRVENU, koja uključuje rajčice, crveni grejp i lubenicu, namirnice bogate karotenoidom likopenom, moćnim neutralizatorom slobodnih radikala pogubnih za gene, koji, pokazalo se, štiti od raka prostate te od bolesti srca i pluća.
CRVENO-LJUBIČASTU, koja uključuje crveno i crno grožđe, borovnice, jagode, ciklu, patlidžan, crveno zelje, crvene paprike, šljive i crvene jabuke, namirnice koje su krcate moćnim antioksidansima koji se nazivaju antocijanima i za koje se smatra da odgađaju starenje stanica te da štite zdravlje srca jer sprečavaju stvaranje krvnih ugrušaka (u ovo skupinu dr. Heber je uvrstio i crno vino).
NARANČASTU, koja uključuje mrkvu, mango, kantalupe (vrsta male okrugle dinje), bundevu i slatki krumpir, namirnice koje obiluju alfa-karotenom (kemikalijom koja štiti od raka) i beta-karotenom koji kožu štiti od štetnog djelovanja slobodnih radikala te pospješuje iscjeljivanje oštećenja DNK.
NARANČASTO-ŽUTU, koja uključuje naranče, breskve, papaju i nektarine, namirnice koje opskrbljuju organizam beta-kriptotanksinom - tvari koja pospješuje međustaničnu komunikaciju te štiti od srčanih bolesti.
ŽUTO-ZELENU, koja uključuje špinat, blitvu, kukuruz, grašak, avokado i zelenu dinju (honeydew), namirnice koje su izvori karotenoida luteina i zeaksantina. Te dvije tvari usko su povezane sa smanjenjem rizika od razvoja katarakte i makularne degeneracije uzrokovane starenjem, što je vodeći uzrok sljepoće u razvijenim zemljama.
BIJELO-ZELENU, koja uključuje češnjak, luk, celer, poriluk, šparoge, kruške i bijelo grožđe; povrće iz obitelji luka sadrži alicin, tvar antitumorskih svojstava, dok druge grupe namirnica u ovoj skupini sadrže antioksidanse flavonoide, poput kvercetina i kaempferola (u ovu skupinu dr. Heber je uključio i bijelo vino).
Koliki je zapravo jedan obrok u boji?
Stručnjaci za zdravu prehranu i autori spomenutih knjiga smatraju da je trik u tome da se u svakodnevnu prehranu uključi što više povrća različitih boja. U većini slučajeva to znači da je poželjno pojesti koru intenzivne žive boje, ali i pulpu koja je ponekad bljeđe nijanse. Drugim riječima, izbjegavajte guliti povrće i voće kao što su jabuke, breskve ili, primjerice, patlidžani i tikvice, jer uklanjanjem kore gubite dio u kojem je najveća koncentracija blagotvornih tvari. Konzumiranje deset obroka voća i povrća u danu nije tako teško kako se možda čini na prvi pogled, ako se uzme u obzir da je jedan obrok zapravo jedna srednje velika banana, jabuka ili naranča, pola grejpa, četvrtina dinje, šalica sirovog lisnatog povrća, pola šalice kuhanog i nasjeckanog povrća ili voća ili oko 1,5 do 2 dl soka od voća ili povrća. Počnete li dan sokom, možete dodati voće u svoje jutarnje žitarice ili jogurt, pojesti jednu cijelu voćku, voćnu salatu ili salatu od, primjerice, mlade mrkve ili mini kukuruza, uz ručak i večeru možete pojesti veliki tanjur salate, popiti sok od povrća prije ili za vrijeme glavnih obroka, uključiti voće u desert nakon obroka te odabrati prilog uz glavno jelo koji uključuje povrće koje je prženo, kuhano na pari, pirjano ili pečeno na žaru. Tako možete čak i prekoračiti cilj od deset obroka dnevno, a da ne pretjerate s kalorijskim unosom. Zanimljivo je da je dr. Heber kreirao i novi tip prehrambene piramide kod koje na samom dnu nisu žitarice, nego voće i povrće, a žitarice dolaze tek iznad njega.
Psihološki učinci
Želja da pojedemo neku namirnicu radije nego neku drugu velikim je dijelom uvjetovana bojom namirnice, a neka istraživanja u području eksperimentalne psihologije pokazala su da je utjecaj boja na naše prehrambeno ponašanje velik. Na psihološkoj razini boje utječu na raspoloženje, pa tako crvena u nama potiče dinamičnost i poduzetnost, zelena smiruje, crna izaziva pesimistične misli, žuta se povezuje s veseljem itd. Na sličan način kako djeluju na psihološkoj razini, boje djeluju i na naše tijelo: žuta navodno stimulira vidni aparat, plava usporava ritam disanja i snižava krvni tlak, zelena širi krvne žile te ima sedacijski učinak, a crvena povećava mišićnu napetost.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....