Zbog bogatog sadržaja visokokvalitetnih sastojaka u narodnoj se medicini krumpir od davnina koristi za liječenje reume te upalnih stanja kao što su upale zglobova, artritis i giht.
 Foto: iStock
Sve ovisi o pripremi

Krumpir - zdravlje u ljusci

Neki će za njega reći da je sirotinjska namirnica, neki su uvjereni da deblja pa ga namjerno izbacuju iz prehrane, no krumpir je sve samo ne nezdrava biljka praznih kalorija.

Krumpir je visokovrijedna i dragocjena namirnica, uz to jeftina i svima dostupna, a može se pripremati na beskrajno mnogo načina. Kuhan, pečen u pećnici ili na žaru, kao pire, pripremljen na salatu, punjen, u kombinaciji s drugim povrćem, u varivima, juhama, salatama, njokima... Cijela je lepeza raznih načina i varijanti na koje se može pripremiti, a jednako je ukusan u gotovo svakom obliku.

Krumpir je fin za nepce i dobar za zdravlje, ali samo pod uvjetom da nije pržen, jer tada postaje opasan. Naime, uslijed prženja krumpira u ulju na visokoj temperaturi razvija se akrilamid, a riječ je o spoju koji je vrlo štetan za zdravlje, odgovoran je za mnoge bolesti, a među njima i za nastanak opasnog karcinoma. Osim toga, pomfrit sadrži velike količine loših masnoća koje povećavaju rizik od visokog kolesterola, srčanog i moždanog udara te debljanja.

Zašto je krumpir na zlu glasu?

Krumpir je bogat ugljikohidratima, a upravo se oni smatraju jednim od glavnih krivaca za debljanje. Međutim, griješe svi koji iz prehrane u strahu od debljanja i u želji da smršave izbacuju krumpir. Za razliku od šećera, kolača i keksa koji sadrže jednostavne ugljikohidrate, krumpir sadrži kompleksne ugljikohidrate. U tome je velika razlika, jer će pravilno pripremljen krumpir dugoročno dati osjećaj sitosti, dok jednostavni ugljikohidrati pružaju kratkoročni užitak i sitost, a zatim vrlo brzo uslijedi snažan osjećaj gladi.

Upravo zato što u njemu prevladavaju dobri ugljikohidrati odličan je izvor energije, pomaže kvalitetnom radu organizma, kretanju, razmišljanju, staničnoj obnovi, probavi. Energetska vrijednost kuhanog krumpira na sto grama je samo 86 kalorija. Sirovi krumpir sadrži oko 80 posto vode, 0,14 g masti, oko 2 grama bjelančevina, 15 grama ugljikohidrata i 1,5 grama vlakana.

Vitamini u kori i ispod nje

Krumpir je vrijedan izvor vitamina i minerala, a ističu se vitamin C i B6, niacin, tiamin, folat, kalij, magnezij, fosfor, željezo, mangan i kalcij.

Vitamin C važan je za zdravlje, nužan je u borbi protiv virusa, bakterija, prehlade i gripe, a značajna je i njegova uloga u borbi protiv alergija i bolesti dišnih puteva. Moćan je antioksidans, neutralizira štetne slobodne radikale, čuva i čisti organizam od toksina. Čuva zube, štiti kosti, pomaže i kod zacjeljivanja rana jer stvara kolagen koji pomaže u održavanju elastičnosti kože. Razna su istraživanja potvrdila da vitamin C može smanjiti rizik od nekoliko vrsta raka i srčanih bolesti. Vitamin C je osjetljiv na visoke temperature pa se prilikom termičke obrade namirnica u velikoj mjeri razara, a u krumpiru se gubi samo ako ga kuhate oguljenog i narezanog.

Foto: iStock
Ako ga kuhate u kori, trećina vitamina C ostaje sačuvana, a ako ga pečete u kori, tek se neznatno gubi. Vitamini i minerali uglavnom su u ljusci i neposredno ispod nje pa se savjetuje guliti samo tanki sloj.

Sadrži i vitamine B6 i D

Krumpiri su izuzetno bogati vitaminom B6, tvari prijeko potrebnom za obnovu stanica, zdravlje živčanog sustava i uravnoteženo raspoloženje. Samo 100 grama pečenog krumpira sadrži 21 posto preporučene dnevne doze ovog vitamina. Vitamin B6 nužan je za zdrav obrambeni sustav tijela, nužan je i za ugrađivanje hemoglobina u crvene krvne stanice pa njegov nedostatak uzrokuje anemiju. Neka istraživanja pokazuju da vitamin B6 može umanjiti simptome PMS-a. Vitamin B6, koji se nalazi u krumpirima, reducira razine molekula homocisteina, koje su krive za upale arterija. Visoke razine homocisteina povezane su sa znatno povećanim rizikom od srčanog i moždanog udara.

Vitamin D je važan za tjelesno i mentalno zdravlje te cjelokupan imuni sustav organizma. Stoga je njegova uloga vrlo važna za dobro raspoloženje, a pomaže i u izgradnji zdravih kostiju, čuva srce, hrani kožu, čuva zdravlje i čvrstoću zuba.

Važni minerali

Krumpir sadrži i važne minerale, osobito su zastupljeni magnezij i kalij. Magnezij je mineral koji ima važnu ulogu u borbi protiv stresa, nužan je za zdravlje kostiju, mišića, arterija, krvi i živčanog sustava. Kalij smanjuje otekline i kontrolira aktivnost bubrega, a željezo ima važnu ulogu u proizvodnji bijelih i crvenih krvnih stanica, utječe na otpornost na stres te na pravilno funkcioniranje imunog sustava.

Krumpir kao lijek i kozmetičko sredstvo

Znanstvenici su u krumpiru pronašli i molekule zvane kukoamini, a koje snižavaju visoki krvni tlak.

Zbog bogatog sadržaja visokokvalitetnih sastojaka u narodnoj se medicini krumpir od davnina koristi za liječenje reume te upalnih stanja kao što su upale zglobova, artritis i giht. Koristi se kod snižavanja povišene tjelesne temperature, pomaže kod glavobolje, upale želučane sluznice, visokog krvnog tlaka, opeklina, ozeblina. U svrhu liječenja najčešće se koriste pripravci od krumpirove kore, oblozi u obliku kaše ili sok od krumpira.

Gnječeni krumpiri odlična su maska koja hrani kožu, nakon čega će koža biti glatka i mekana. Smjesa koja se dobiva miješanjem gnječenih sirovih krumpira i meda pomaže u sprečavanju nastanka novih i smanjenju postojećih prištića te ublažava mrlje na koži. Osim toga, samo jedan pečeni krumpir osigurat će gotovo 12 posto dnevne preporučene doze vlakana pa je kuhani krumpir dobar za probavu i redovitu stolicu te štiti od bolesti crijeva i opasnog karcinoma debelog crijeva.

Vrste krumpira

Prema vremenu sadnje postoje vrlo rane i rane sorte, srednje rane i srednje kasne sorte te kasne sorte, a po boji pokožice crvene, bijele i smeđe. Ovisno o vremenu dozrijevanja razlikuje se mladi i stari krumpir. Mladi krumpir sadrži više šećera, vitamina C i vode, a stari ima više škroba. Krumpir se bira i prema kulinarskim specifičnostima, tako se onaj s crvenom korom najčešće bira za pečenje, a s bijelom za kuhanje. Naime, takozvane tvrde sorte se ne raskuhavaju i dobro se režu pa su idealan odabir za salate i priloge na lešo, srednje čvrste još su relativno čvrste nakon što se skuhaju i služe za pire, a meke se raskuhaju i gotovo raspadaju nakon kuhanja i najbolji su odabir za njoke, krokete, tijesto od krumpira i popečke.

Foto: iStock
Iako većina ljudi razlikuje samo bijeli i crveni krumpir te mladi i stari, postoji više od pet tisuća različitih sorti krumpira od kojih je barem 150 poznato i u našem podneblju. Ipak, najčešće se uzgaja dvadesetak sorti.

Ne smije se podgrijavati!

Uvriježeno je mišljenje da se krumpir ne smije jesti drugi dan, no prava je istina da se krumpir ne smije podgrijavati nakon što je jednom pripremljen i to zbog koncentracije toksičnog solanina koji je u njemu prisutan, a može biti uzrok akutnog trovanja. Može se javiti povraćanje, znojenje, grčevi u želucu i crijevima, aritmije srca, glavobolja. Krumpir skuhan u ljusci bez problema se može ostaviti u hladnjaku i jesti drugi dan, a pripremljen na salatu još je bolji ako malo odstoji.

Najzdraviji je kuhan u ljusci

Samo krumpir kuhan u ljusci zadržat će velik broj visokovrijednih tvari. Ako se krumpir oguli i skuha, izgubit će puno od svojih nutritivnih svojstava. Krumpir pečen u pećnici s korom također je mnogo zdravija opcija od onog koji se peče u pećnici na masnoći, iako je takav vrlo ukusan. Najveća opasnost prijeti od krumpira pečenih u dubokoj masnoći kao što je pomfrit i slično pripremljene varijante.

Bonus recept: kako napraviti krumpirov sok

Kako biste dobili sok od krumpira, ogulite krumpir, sitno ga naribajte i iscijedite sok. On i nije baš ugodna okusa pa ga možete pomiješati s nekim drugim prirodnim zdravim napitkom poput soka od naranče ili mrkve.

Linker
18. studeni 2024 16:50