Nakon sedam godina morala sam sama sebi priznati da volim prijatelja, trebam li to priznati i njemu?

Tijekom studija zbližila sam se s kolegom iz drugog grada i postali smo vrlo dobri prijatelji. Nakon što je diplomirao vratio se u svoj grad i kontakti su oslabili, no sada se, poslije sedam godina, doselio u Zagreb, štoviše, u moj kvart. Opet smo se počeli intenzivno družiti i ubrzo sam morala sama sebi priznati da me privlači, a ta privlačnost iz dana u dan postaje sve jača i rekla bih da je prerasla u ljubav. U međuvremenu, on je počeo izlaziti s djevojkom koju je nedavno upoznao i čini mi se se dobro slažu. Trebam li i njemu priznati što osjećam ili šutjeti i nastaviti prijateljevati s njim? Jako mi je stalo do njega i ne želim naštetiti njegovoj trenutačnoj vezi niti bih mu željela učiniti bilo što loše. Imate li savjet?

Manuela, Zagreb

Vaše je pismo dodalo još koju kap vode na mlin onima koji tvrde da muško-ženska prijateljstva nisu moguća, barem ne ona duboka. No, nećemo se sada upuštati u tu raspravu, samo ćemo reći da muško-ženska prijateljstva itekako postoje, ali i to da se dinamika prijateljstva može mijenjati ovisno o individualnim osjećajima i okolnostima. Ovdje ionako zapravo nije temeljno važno tko je kojeg spola, roda ili seksualne orijentacije, najvažnije je pitanje što očekujete da će se dogoditi ako prijatelju izrazite svoje osjećaje.

Postoji, naravno, mogućnost da on osjeća slično prema vama, samo se ne usuđuje to pokazati iz straha da ne uništi vaše lijepo prijateljstvo. Ali, isto tako, postoji mogućnost da ste vi samo uvjerili sebe kako će vam prijatelj uzvratiti jednakom mjerom nakon što mu izjavite ljubav i da ćete onda, kad sve izađe na vidjelo, držeći se za ruke moći se odšetati prema zalasku sunca.

Buđenje osjećaja

Na žalost, kažu stručnjaci za ljubavne veze, vrlo rijetko se sve rasplete na opisani način. U ovakvim su situacijama ljubavni osjećaji najčešće jednostrani i osoba koja ih gaji, kad iskreno promisli o tome, zapravo zna da druga strana nije za nju zainteresirana u romantičnom smislu.

Treba uzeti u obzir i vaš ljubavni status u razdoblju obnavljanja vašeg prijateljstva. Niste napisali, ali može se pretpostaviti da baš i niste imali neku opciju na vidiku. Ruku na srce, i ta je situacija mogla pridonijeti tome da se u vama probude osjećaji prema prijatelju odnosno da se intenziviraju. Ovo, naravno, ne znači da vaši osjećaji prema prijatelju ne bi bili iskreni, nego da su pojačani određenim okolnostima.

Kada to sve znamo, a znate i vi, postavlja se pitanje zbog čega tako snažno osjećate da biste tom čovjeku trebali priznati da ga volite. Američki stručnjak i trener za ljubavne veze Harris O‘Malley misli da je upravo svjesnost o tome kakva situacija jest razlog zbog kojeg osobe u ovoj poziciji pokušavaju prisilno potaknuti da se dogodi ono što priželjkuju.

U drami

- Postoji ta ideja, fantazija da je u redu tako postupiti jer druga strana možda nije još svjesna da zapravo gaji nježne osjećaje prema toj osobi, ali kada čuje njezine riječi, razmislit će i napokon sve shvatiti. Ili možda osoba umišlja da će snaga, dubina i intenzitet iznesenih osjećaja uvjeriti drugu stranu da joj pruži priliku. To ne zvuči logično, a nije ni romantično, iako u pop-kulturi nailazimo na niz pjesama i filmova u kojima likovi "ucjenjuju" kako bi došli do prvog spoja i slično, i to se tumači kao romantično - kaže O‘Malley.

U konkretnom slučaju imamo i dodatni, kako se danas ublaženo kaže, izazov: zamislimo da kažete prijatelju da ga volite i da vam on s olakšanjem uzvrati osjećaje jer ih je toliko dugo držao u sebi. Što bi se moglo dogoditi? Ostaje činjenica da odnedavno ima djevojku s kojom se, prema vašim riječima, dobro slaže. Teško je povjerovati da bi vozio na dva kolosijeka (a ni vi to sigurno ne biste željeli), pa bi ga nedvojbeno očekivao neugodan razgovor: ili s njom o prekidu veze ili s vama o odbijanju veze. Što god odabrao, ne bi mu bilo jednostavno, pa biste mu, unatoč vašem stavu da mu ne želite baš ništa loše, priredili priličnu dramu.

U skladu s prethodno rečenim, vjerojatnije je da on, i kada bi spoznao da ima romantične osjećaje prema vama, ne bi bio voljan učiniti ništa u vezi s njima, jer ne bi želio ugroziti vaše prijateljstvo ili svoju vezu s tom djevojkom. A ipak je najvjerojatnije da on, kada biste mu priznali osjećaje, ne bi znao ni što reći ni što učiniti s tim saznanjem, jer iako mu je stalo do vas i cijeni vas kao osobu i dragu prijateljicu, ne osjeća jednako prema vama.

Bez tereta

Po O‘Malleyju u ovakvoj bi situaciji najpametnije bilo ništa ne govoriti i ništa ne poduzimati. Trener za veze smatra da bi takvo priznanje imalo puno više loših strana nego potencijalnih nagrada za oboje, a osim toga, izjavljivanje ljubavi osobi za koju niste sigurni da će na to dobro reagirati stavlja na nju, ni krivu, ni dužnu, teret suočavanja s vašim osjećajima.

- Umjesto toga, puno sam veći zagovornik proaktivnog pristupa, pristupa u kojem kažete nešto poput: "Hej, voljela bih, ili volio bih, da izađemo na spoj i vidimo ima li potencijala za nas dvoje. Sve je super i ako ne želiš izaći." Takav pristup ne zahtijeva od druge strane da osjeća odgovornost prema vašim osjećajima niti da nastoji njima prilagoditi svoju reakciju. Ovakav je poziv mnogo jednostavniji, a pritom je jedina odgovornost druge strane u tome želi li ili ne želi izaći na spoj s vama. Tu ne trebaju ni dodatna objašnjenja jer poziv na spoj podrazumijeva da privlačnost postoji: ljudi, naime, rijetko pozivaju na spoj nekoga tko ih ne privlači. Taj izlazak (ili izlasci) pružit će drugoj strani priliku da odluči želi li nastaviti nešto s vama ili će jednostavno biti sigurna da ne osjeća jednako što i vi prema njoj - smatra O‘Malley.

Kad se sve uzme u obzir, iako je nezahvalno savjetovati, možda je bolje malo se primiriti i ne poduzimati ništa, barem neko vrijeme. To ne znači da svog posebnog prijatelja izbjegavate, ali bilo bi dobro malo smanjiti intenzitet druženja. Dajte si priliku provoditi vrijeme i s drugim ljudima, tko zna, možda vam neko novo poznanstvo posve promijeni perspektivu.