Kakav je vaš rezultat? Lakoća kojom sjedate na pod i ustajete može predvidjeti koliko dugo ćete živjeti

Lakoća kojom osoba sjeda na pod i ustaje, koristeći pritom što je moguće manje potpore, može pomoći u predviđanju trajanja životnog vijeka. Odrasli koji su uspješno prošli tzv. test sjedanja i ustajanja imali su daleko manju vjerojatnost da će umrijeti od prirodnih ili kardiovaskularnih uzroka tijekom 12 godina praćenja u odnosu na one koji su na testu postigli najniži rezultat, pokazala je brazilska studija objavljena u European Journal of Preventive Cardiology. Njezini su nalazi dodatak skupu dokaza koji pokazuju da različita mjerenja fizičkih funkcija, uključujući fleksibilnost, sposobnost stajanja na jednoj nozi i snagu stiska, mogu predvidjeti dugovječnost. Ovaj je test, kažu istraživači, mjerio nekoliko ključnih komponenti anaerobne kondicije odjednom: mišićnu snagu ili moć, fleksibilnost, ravnotežu i sastav tijela.

Maksimalnih deset bodova

Kako biste postigli savršen rezultat i osvojili maksimalnih deset bodova (pet za uspješno sjedanje i pet za uspješno ustajanje), na testu trebate sjesti na pod i s njega ustati ne koristeći šake i dlanove, podlaktice, koljena ni bočne strane nogu za potporu. Uz to, morate ostati stabilni.

Počnete li gubiti ravnotežu ili, recimo, trebate kleknuti ili spustiti ruku na pod kako biste se oslonili, počinjete gubiti bodove. Ako ne možete obaviti zadatke bez vanjske pomoći, poput podupiranja o zid ili stol ili bez asistencije druge osobe, ostajete bez bodova.

Jesu li prognoze točne?

U studiji su analizirani podaci 4282 osobe u dobi od 46 do 75 godina, 68 posto su bili muškarci. Svi su obavili test sjedanja i ustajanja kao dio dobrovoljne procjene tjelesne spremnosti između 1998. i 2023. godine. Nitko nije imao fizička ili klinička ograničenja koja bi limitirala sudjelovanje na testu.

Tijekom 12-ogodišnjeg praćenja prirodnom smrću je umrlo 665 sudionika (15,5 posto). Među onima koji su na testu sjedanja i ustajanja postigli savršen rezultat umrlo ih je 3,7 posto. Od osoba koje su osvojile osam bodova umrlo je njih 11,1 posto, dok je među onima koji su imali od nula do četiri boda umrlo njih 42,1 posto.

U analizi koja je prilagođena dobi, spolu, indeksu tjelesne mase i kliničkim varijablama, istraživači su otkrili da su osobe s najnižim rezultatima imale 3,8 puta veću vjerojatnost da će umrijeti od prirodnih uzroka i šest puta veću vjerojatnost da će umrijeti od kardiovaskularnih uzroka nego oni s najvišim rezultatom. Autori priznaju da zasad bez odgovora ostaju ključna pitanja: Koji bi „recept za vježbanje” najuspješnije poboljšao rezultate testa ili ih održao na visokom nivou? Bi li poboljšanje rezultata utjecalo na produljenje životnog vijeka? Kako predviđanja temeljena na ovom testu uspoređivati s rezultatima temeljenima na ostalim testovima?

Vježbe snage

Kako je komentirao dr. Daniel Forman sa Sveučilišta u Pittsburghu, sve se više prepoznaje uloga koju neaerobna kondicija igra u zdravlju. On se bavi srčanom rehabilitacijom te naglašava važnost treninga snage u njoj, a ne samo aerobnih vježbi koje su već dugo u fokusu:

- Nije dovoljno misliti „idem plivati nekoliko puta tjedno”. Sada se ističe važnost dodavanja treninga snage barem dva puta tjedno. Oni su jednako važni, ako ne i važniji, za sprečavanje pogoršanja. Ustajanje iz sjedećeg položaja na podu dinamična je vježba koja uključuje snagu i ravnotežu, a teškoće u njenom izvođenju mogu otkriti oštećenja, odnosno pogoršanja. Test je jeftin i daje važne informacije, pa njegov temeljni princip može biti važniji od točne tehnike koja se koristi za testiranje i ocjenjivanje fizičkih sposobnosti – smatra dr. Forman.