Japansko hodanje vrlo je jednostavan način tjelesne aktivnosti koji su znanstvenici iz Zemlje izlazećeg Sunca osmislili 2007. godine, a sada je postao hit na TikToku na kojem se promovira kao ugodan, jednostavan i učinkovit način za poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja, snage i izdržljivosti. Metoda gotovo da i ne može biti jednostavnija: tijekom pola sata izmjenjuju se tri minute brzog hodanja s tri minute hodanja sporijim tempom.
Već je studija Sveučilišta Shinshu prije 18 godina pokazala pozitivne učinke takvog naizmjeničnog ritma hodanja. Sudionici, 246 osoba starije dobi, bili su podijeljeni u tri skupine: prva skupina nije aktivno hodala, druga je kontinuirano hodala umjerenim intenzitetom, a treća u intervalima brzo-polako.
Izazov za tijelo
Rezultati su bili iznenađujući. Oni koji su hodali u intervalima tijekom pet mjeseci pojačali su snagu nogu i ukupnu tjelesnu spremnost te su snizili krvni tlak zamjetnije od onih koji su hodali samo umjerenim tempom. Naknadna studija s više od 700 sudionika otkrila je da hodanje u intervalima ublažava simptome stanja povezanih sa starenjem, kao što su depresivnost te slabljenje kognitivnih funkcija i kvalitete sna. Ovaj način hodanja daje rezultate zato što koristi „princip preopterećenja”, pri čemu kratki naleti napora izazivaju tijelo i prisiljavaju ga na prilagodbu.
- Na kondiciju i zdravlje osobe utječe i to koliko su mišići zdravi i koliko dobro rade srce, pluća i cirkulacija – kaže John Buckley, profesor fiziologije vježbanja na Sveučilištu Keele u Ujedinjenom Kraljevstvu. - Da bismo natjerali te organe da se prilagode, moramo ih pogurati. Izazivanjem ovakvih malih naleta napornog vježbanja, guramo mišiće, srce i pluća u područje u kojem se moraju malo više prilagoditi.
Naleti napora
To zapravo odražava evolucijske obrasce kretanja. Ljudi su stvoreni za povremene nalete visokog napora - poput lova i bijega od opasnosti - isprepletene s dugotrajnom aktivnošću nižeg intenziteta. Japansko hodanje moglo bi pomoći kod ključnih zdravstvenih problema povezanih s vježbanjem i prehranom, uključujući dijabetes, bolesti srca i pretilost, zahvaljujući tome što može poboljšati osjetljivost na inzulin, smanjiti krvni tlak i povećati potrošnju energije nakon vježbanja.
- Čak i umjerene količine aktivnosti mogu sniziti razinu glukoze u krvi i krvni tlak - kaže prof. Buckley. - Ta dva čimbenika dugoročno vjerojatno imaju najveći učinak na srce i cirkulaciju.
Treba reći i da je japanska metoda vrlo fleksibilna. Vježbanje u intervalima lako se može primijeniti i kod aktivnosti kao što su vožnja bicikla, plivanje, pa i trening otpora.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....