‘Supercjepivo‘ bi moglo zaustaviti rak u samom začetku. Znanstvenici vjeruju da bi jednoga dana moglo djelovati i na ljude

Čini se da bi novo "supercjepivo" ljudima moglo dati imunitet protiv raka prije nego što se bolest razvije i proširi. Znanstvenici sa Sveučilišta u Massachusettsu kažu da bi njihovo eksperimentalno cjepivo moglo spriječiti nekoliko agresivnih vrsta tumora, uključujući melanom, rak gušterače i trostruko negativni rak dojke, objavljeno je u časopisu Cell Reports Medicine. Ovo revolucionarno cjepivo sadrži nanočestice sačinjene od molekula masti koje prenose tvari koje jačaju imunološki odgovor tijela. U laboratorijskim ispitivanjima, kod do 88 posto miševa kojima su bile ubrizgane nanočestice bolest se povukla, ovisno o vrsti tumora. Također, cjepivo je smanjilo, i u nekim slučajevima posve zaustavilo, širenje tumora po tijelu. Cjepivo je zasad testirano samo na miševima i još nije jasno kada bi ovakva terapija mogla biti dostupna i za ljude, no to je cilj na kojem znanstvenici predano rade.

250 dana bez tumora

Laboratorijsko ispitivanje provedeno na Državnom sveučilištu u Massachusettsu prvo je koje je kombiniralo nanočestice s antigenom koji izaziva imunološki odgovor na rak. Miševi koji su primili cjepivo bili su potom izloženi melanomu, vrsti tumora koji se može proširiti na bilo koji organ. Rezultati su impresivni: kod 80 posto miševa koji su primili nanočestice tumor se povukao i preživjeli su 250 dana. Nasuprot tome, svi miševi koji su primili tradicionalno cjepivo ili uopće nisu primili cjepivo umrli su u roku od 35 dana. Znanstvenici su otkrili da je injekcija cjepiva zaustavila širenje raka u pluća, za razliku od miševa koji nisu primili cjepivo. Znanstvenici su potom testirali drugu verziju cjepiva, koja se sastoji od nanočestica i drugog antigena koji se naziva tumorski lizat, a radi se o tvari izrađenoj od razgrađenih stanica raka izoliranih iz tumora. Miševi koji su primili to cjepivo bili su kasnije izloženi stanicama melanoma, trostruko negativnog raka dojke i čestog tipa raka gušterače (PDAC – duktalni adenokarcinom gušterače). Osamdeset i osam posto miševa s rakom gušterače, 75 posto onih s rakom dojke i 69 posto onih s melanomom odbacilo je tumore.

Bez metastaza

Svi miševi koji su nakon cijepljenja ostali bez tumora bili su otporni i na razvoj sekundarnih zloćudnih tvorbi kad su bili izloženi stanicama raka. Prabhani Atukorale, autorica studije i docentica biomedicinskog inženjerstva na Sveučilištu u Massachusettsu, već je ranije pokazala da njezini lijekovi bazirani na nanočesticama mogu smanjiti ili posve ukloniti tumor kod miševa. No, ovo novo otkriće, objavljeno u časopisu Cell Reports Medicine, pokazuje da mogu spriječiti da se tumor uopće formira. Znanstvenici smatraju da bi se ovakav tip terapije mogao koristiti za brojne vrste tumora, a ne samo za one koje su bile testirane u studiji. Iako autori studije rade na razvoju cjepiva za ljude, upozoravaju da je njihov rad još u vrlo ranoj fazi. Osnovali su startup pod nazivom NanoVax Therapeutics, čiji je konačni cilj poboljšati živote pacijenata pomoću terapije nanočesticama.

- Naši rezultati su vrlo uzbudljivi i jedva čekamo da krenemo u sljedeću fazu. No, mislim da je prijelaz ovakvih terapija iz pretkliničkih studija na miševima u kliničke studije izuzetno osjetljiv za mnoge ljude i znanstvenike – rekao je jedan od autora, biotehnološki inovator Griffin Kane.

Ipak, ova studija nudi nadu da će nanočestice omogućiti liječnicima da utiru put novim vrstama terapija.

Nanočestice – alat budućnosti

Koji tjedan ranije drugi tim znanstvenika objavio je studiju u kojoj su koristili nanočestice kako bi zaustavili Alzheimerovu bolest kod miševa i tvrdi da bi terapija mogla kroz idućih nekoliko godina biti učinkovita i na ljudima. Autori ove studije koristili su nanočestice kako bi pomogli zaštitnoj barijeri mozga da obnovi svoje normalne funkcije nakon što su je oštetili toksični otpadni proteini.

- Nanočestice će promijeniti svijet! U budućnosti će nanotehnologija omogućiti liječnicima da bolje liječe bolesti mozga i poremećaje poput raka i demencije zahvaljujući tome što nanočestice lako prolaze kroz barijeru "krv-mozak" – rekla je Kristin Omberg, biologinja koja nije bila uključena ni u jednu od spomenutih studija. Dodala je i da bi nanočestice mogle omogućiti poboljšanja brojnih ljudskih performansi, od boljeg vida do vojnika koji bi bili pripremljeni da budu učinkovitiji u ratnim akcijama.