Neočekivani krivac: Uzrok viška kilograma skriva se u zraku koji udišemo, a ne samo u tanjuru

Ako ste posljednjih mjeseci primijetili koji kilogram viška, možda nije riječ samo o zimskim navikama, manjku kretanja ili još jednoj lošoj životnoj fazi. Prema novoj velikoj analizi nizozemskih znanstvenika, postoji sasvim neočekivan krivac - klimatske promjene. Točnije, sve veće koncentracije CO₂ u atmosferi, koje mijenjaju sastav hrane koju jedemo.

Istraživači sa Sveučilišta Leiden upozoravaju da porast ugljikova dioksida potiče biljke na intenzivniju fotosintezu, zbog čega proizvode više šećera i škroba. Rezultat? Hrana postaje kalorijski bogatija, ali nutritivno siromašnija. U osnovi, ima više takozvanih praznih kalorija. Analiza čak 43 vrste usjeva, uključujući rižu, pšenicu, rajčicu, krumpir, soju i leću, pokazala je da se s porastom CO₂ smanjuju ključni nutrijenti poput proteina, željeza i cinka - u prosjeku za 4,4 posto, a ponekad i za više od 30 posto.

Najviše pogođeni pšenica i riža

Znanstvenici ističu da je riječ o globalnoj promjeni elemenata koja pogađa gotovo sve biljke koje svakodnevno jedemo, a najviše rižu i pšenicu, osnovne namirnice za milijarde ljudi. Istovremeno, broj kalorija u istim tim kulturama raste – što znači da bismo mogli dobivati više na težini čak i ako ne jedemo više nego prije.

Ovaj fenomen, ako se potvrdi i u sljedećim desetljećima, mogao bi povećati stope pretilosti, oslabiti imunitet i dovesti do rasta kroničnih bolesti. Zvuči dramatično, ali znanstvenici upozoravaju da se promjene događaju već sada.

Nije riječ samo o vitaminima i mineralima, preliminarni podaci sugeriraju i povećanje koncentracija štetnih tvari, poput žive i olova, iako će biti potrebno više istraživanja. Sve to zajedno stvara sliku budućnosti u kojoj hrana možda neće biti problematična po količini, nego po kvaliteti. Znanstvenici upozoravaju i na povratak fenomena “skrivene gladi”, u kojem ljudi imaju dovoljno kalorija, ali ne dobivaju ono što im je stvarno potrebno.

Stvarnost koju živimo

Što to znači za nas? Dugoročno - moguće prilagodbe prehrane, nove metode uzgoja i strože kontrolirane atmosfere u staklenicima. A kratkoročno - još jedan podsjetnik da klimatske promjene nisu apstraktna priča, nego nešto što već sada mijenja naš život. I možda, samo možda, objašnjava zašto vaga uporno pokazuje broj koji ne možemo shvatiti.