Prvi dan godišnjeg, a vi već bolesni? Doc. Peraica: Odmor vam ne koristi ako ne napravite ovo prije polaska

Za mnoge godišnji odmor predstavlja vrijeme opuštanja, putovanja i bijega od svakodnevnih obaveza, međutim, paradoksalno je, ali upravo je razdoblje neposredno prije odlaska na odmor često jedno od najstresnijih u godini. Taj fenomen je poznat kao "pre-holiday stress" ili "vacation stress syndrome". U velikoj mjeri uzrokuje ga pokušaj da sve poslove završimo prije odlaska na godišnji, kupimo sve što je potrebno, još i napravimo veliko čišćenje kuće ili stana jer kako ćemo se vratiti u nered, moramo otići frizeru i pedikeru, posjetiti roditelje, a ne bi bilo loše ni da obavimo pregled kod zubara, za svaki slučaj, da nas zub ne zaboli baš taj vikend pred godišnji ili prvi dan godišnjeg...

- Pokušaj da se sve završi "prije odlaska" često dovodi do preopterećenja, produženog radnog vremena i iscrpljenosti - kaže doc. dr. sc. Tina Peraica, socijalna pedagoginja i psihoterapeutkinja iz Klinike za psihijatriju u KB Dubrava.

Uz to, dodaje, izvor velikog stresa uoči godišnjeg odmora može biti i organizacija putovanja u zadnji tren, očekivanja članova obitelji, djece ili partnera dodatno mogu pojačati pritisak, a ako ste uz to i osoba koja teško delegira zadatke i sve želi imati pod kontrolom te osjeća anksioznost zbog "gubitka kontrole" nad poslovima dok ste odsutne, količina stresa može dovesti do izgaranja.

Iscrpljeni adaptivni kapaciteti

- Često zanemarujemo činjenicu da godišnji odmor, koji se svima približava, zapravo može biti izrazito stresan. Nije samo priprema odlaska na godišnji i rješavanje zaostataka, kada smo na neki način već iscrpljenih adaptivnih kapaciteta i umorni, ono što izaziva veliku količinu stresa, već i sama organizacija i očekivanja od godišnjeg odmora, kao i sam povratak na posao. Postoji fenomen "bolest odmora" u kojem se neki ljudi razbole čim započnu godišnji odmor, što se povezuje sa slabljenjem imuniteta radi naglog opuštanja organizma nakon dugotrajnog stresa.

Stoga se savjetuje da bi bilo optimalno biti na godišnjem odmoru barem tri do četiri tjedna. U prvom smo još pod izrazitim stresom, u drugom se postupno opuštamo, dok treći, a idealno bi bilo i četvrti tjedan, imaju najvažniju ulogu kako za nas osobno, tako i za naše cjelokupno funkcioniranje kao i odnose koje imamo. To je period koji donosi osjećaj odmorenosti i mentalne svježine odnosno period kada na neki način dolazimo u dublji kontakt sa samim sobom i kada nam se vraća mentalna razigranost i kreativnost te period koji je dobar za usvajanje novih znanja, razvijanja novih ideja ili usvajanja nekih novih vještina - kaže psihoterapeutkinja doc. dr. sc. Tina Peraica.

Priprema je pola posla

Kako se onda pripremiti da razdoblje pred godišnji i prvi tjedan godišnjeg budu što manje stresni?

- Najvažnije je odrediti prioritete, preispitati što je važno i što je bitno da završimo, a što možda može čekati kad se vratimo, jer ćemo to onda možda napraviti i brže i kvalitetnije. Bilo bi korisno promisliti, naravno ako je to moguće, o podjeli zadataka s ostalim suradnicima, umjesto da sami preuzimamo svu odgovornost i kontrolu. Važno je shvatiti da delegiranje nije znak slabosti, već vještina koja doprinosi boljoj učinkovitosti i suradnji. Dobar savjet je pokušati postupno smanjivati radni intenzitet nekoliko dana prije odmora, usvojiti realistična očekivanja, jer nije sve pod našom kontrolom. Također, pokušati koristiti tehnike opuštanja, poput dubokog disanja, meditacije ili lagane tjelovježbe te odmaknuti se koliko god možemo od izvora stresa. Važno je još spomenuti da su za bolje nošenje sa stresom jako bitne naše svakodnevne navike tijekom cijele godine tj. bitno je da usvojimo praksu da ne stavljamo sve karte samo na godišnje odmore, nego da i u svakodnevne rutine ubacimo male pauze i odmake, potrudimo se aktivno iskorištavati vikende, družeći se s obitelji i prijateljima, da pronađemo aktivnosti koje nas opuštaju ili pune energijom, odnosno da vodimo brigu o samima sebi - kaže psihoterapeutkinja.

Ističe i da dugotrajna izloženost stresu može imati ozbiljne posljedice na zdravlje, ometati naše svakodnevno funkcioniranje, narušiti mentalno zdravlje i dovesti do takozvanog "sloma organizma" ili burnouta te potaknuti razvoj anksioznih stanja, depresije, kardiovaskularnih, metaboličkih, autoimunih i malignih bolesti.

I previše i premalo - jednako loše

- Danas znamo i da burnout nije samo povezan s poslom, iako se uz njega najčešće veže. A osim što je povezan s preopterećenjem zaposlenika na višim funkcijama i u pomagačkim poslovima, skloniji smo burnoutu pred rokove. Toga nisu pošteđeni ni školarci koji su posebno pod stresom pred kraj školske godine kada se zaključuju ocjene, polaže se matura, ispiti, upisuju se u srednje škole i na fakultete. Dodatno su u riziku i oni koji su opterećeni poslom, radoholičari su, a sve nade polažu u godišnji odmor. Dodala bih i da nisu uzrok burnouta samo zahtjevni zadaci, nego isto tako i omalovažavajući zadaci, oni koji su ispod naših kapaciteta. Jednako mogu potaknuti veliko nezadovoljstvo i frustraciju jer se kroz njih zaposlenici osjećaju da ne ostvaruju svoj kapacitet. Tako da je i previše i premalo, jednako loše - kaže doc. Peraica.

Strateškim okvirom razvoja mentalnog zdravlja, svijest o kontinuiranom stresu i burnoutu u kontekstu mentalnog zdravlja stavljena je kao jedan od prioriteta te je potrebno educirati zaposlenike, pojasniti kakav utjecaj ima stres na mentalno zdravlje, omogućiti im alate kako ga očuvati, brinuti se o sebi i ići na preventivne preglede. Kroz redovite povratne informacije od zaposlenika i procjene zadovoljstva kao i provođenje intervencija za poboljšanje mentalnog zdravlja može se utjecati da se smanji stres na radnom mjestu, poručuje doc. Peraica.