Potrošnja antibiotika u Europi raste. Ove su zemlje rekorderke po broju doza, gdje je u svemu Hrvatska

Potrošnja antibiotika u Europi u posljednjih pet godina raste u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Belgiji, Estoniji, Finskoj, Francuskoj, na Islandu, u Latviji, Litvi, Luksemburgu, Nizozemskoj, Norveškoj, Portugalu i Španjolskoj, unatoč nastojanjima da se upotreba ove skupine lijekova svede u niže okvire, podaci su Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC). Zdravstveni stručnjaci, naime, pozivaju europske zemlje da smanje ovisnost o antibioticima jer raste prijetnja od otpornosti na lijekove, tj. od antimikrobne rezistencije (AMR) koja nastaje u slučaju da patogeni, poput bakterija, evoluiraju do točke u kojoj mogu izbjeći djelovanje postojećih lijekova, što otežava liječenje infekcija. Prekomjerna upotreba antibiotika može ubrzati AMR, koja uzrokuje više od 35.000 smrtnih slučajeva svake godine u Europskoj uniji, Lihtenštajnu, Norveškoj i na Islandu. Zbog toga je Vijeće EU-a 2023. godine zatražilo od država članica da smanje upotrebu antibiotika i da osiguraju da se najmanje 65 posto antibiotika koristi kao terapija prve linije, no ti ciljevi nisu ispunjeni, upozorio je u prosincu ECDC.

Stanje u Hrvatskoj

Diljem EU-a građani su tijekom 2024. godine u prosjeku uzimali 20,3 dnevne doze antibiotika na svakih 1000 stanovnika, pokazuju podaci. To je dva posto više nego prije početka pandemije covida u 2019. godini i znatno više od cilja EU-a, a to je 15,9 dnevnih doza do 2030. godine. Upotreba antibiotika uvelike se razlikuje po zemljama, pa je najniža u Nizozemskoj koja je s 9,8 doza već itekako nadmašila nastojanja EU-a, a najviša je u Grčkoj u kojoj se troši 29,9 doza. Slijede Francuska s 26,5 doza, Rumunjska s 25,2 i Španjolska s 24,2 doze. Hrvatska troši 22 dnevne doze antibiotika na tisuću stanovnika.

- Primjena među zemljama se razlikuje, zato što je potrebno vrijeme da službene zdravstvene smjernice stignu do bolnica, liječnika, klinika i pacijenata, a neke su zemlje u tom nastojanju odmakle dalje od drugih - rekla je Evelyne Jouvin Marche, koordinatorica znanstvenih istraživanja o otpornosti na antibiotike u francuskom Insermu, Nacionalnom institutu za zdravlje i medicinska istraživanja.

Može puno bolje

Slab napredak naglašava potrebu za jačanjem napora za rješavanje nepotrebne i neprimjerene upotrebe antimikrobnih sredstava na svim razinama zdravstvene skrbi, navodi ECDC i poziva zemlje da ažuriraju dijagnostičke prakse kako bi uzele u obzir prekomjernu upotrebu antibiotika i poduzele više koraka za sprečavanje i kontrolu infekcija. Drugi čimbenici koji otežavaju borbu protiv AMR-a uključuju rizik od širenja patogena otpornih na lijekove preko granica i starenje europskog stanovništva, što znači da je više ljudi osjetljivije na infekcije.

- I svatko ponaosob može pomoći u borbi protiv rezistencije na antibiotike korištenjem svih propisanih lijekova za liječenje infekcije, a ne prekidanjem terapije čim se stanje poboljša ili čuvanjem lijekova za kasnije. Pacijentu se propisuje točno ona doza antibiotika koja je potrebna za liječenje – poručila je Jouvin Marche.