Nisu uvijek geni krivi: ove navike smanjuju rizik od dijabetesa, raka i Alzheimerove bolesti

Možda poznajete pušača koji nikada nije vježbao, a doživio je duboku starost. Ili ste možda pročitali o maratoncu koji obožava povrće, no unatoč toj činjenici, doživio je srčani udar u srednjim godinama. Primjeri poput ovih neizbježno tjeraju na razmišljanje: ako je naše zdravlje jednostavno upisano u gene, kakva je svrha svih tih vježbi i zdrave prehrane? Zašto jednostavno ne raditi što poželimo? No, kako istiće, Laura Zimmermann, dr. med., ovakve priče ostaju s nama jer su neuobičajene. To su primjeri onoga što znanstvenici nazivaju odstupanjima.

- Stvarnost je da za većinu ljudi životne navike poput jedenja zdrave hrane i redovitog vježbanja imaju velik utjecaj na zdravstvene probleme povezane sa starošću kao što su bolesti srca, dijabetes tipa 2, rak i Alzheimerova bolest - kaže Zimmermann.

Dakle, radi li se samo o načinu života? Ne baš.

Epigenetika: Gdje se geni susreću s vašim načinom života

- Vaši geni mogu povećati rizik za mnoge bolesti. Ali obično ne djeluju sami. I rijetko je jedan gen taj koji određuje hoćete li oboljeti ili ne. Češće naslijedite neke genetske karakteristike koje vas čine sklonijima bolesti - objašnjava ona. - Pa čak ni to nije urezano u kamen. Odnosno, te genetske karakteristike (genetska predispozicija) možda uopće neće utjecati na vas osim ako ih ne pokrenu određeni aspekti vaše okoline (okolišni faktori) ili način življenja.

Ove epigenetske promjene utječu na način na koji genetski materijal, odnosno DNA, funkcionira u tijelu.

- Epigenetska promjena događa se kada faktori načina života ili okoliša uzrokuju da se određeni gen “uključi” ili “isključi”. U slučaju raka, na primjer, takve promjene mogu aktivirati gen koji omogućuje rast abnormalnih stanica. Ili bi promjene mogle isključiti gen koji bi suzbio njihov rast - kaže Zimmermann.

Da stvar bude još složenija, svaki gen nema samo jedan prekidač, već, prema doktoru Johnu Kellyu, može ih biti na stotine ili tisuće. Ova složenost otežava znanstvenicima da točno utvrde koja je epigenetska promjena kriva i kako točno povećava rizik za određenu bolest. No, stručnjaci su uvjereni da faktori načina života, uključujući lošu prehranu, pušenje i nedostatak tjelovježbe, igraju glavnu ulogu.

- Oni zapravo tjeraju ekspresiju gena u negativnom smjeru i mogu biti okidači za mnoge bolesti pout dijabetesa i bolesti srca - kaže Kelly opisujući ih kao bolesti toksičnog načina života tijekom vremena.

Epigenetika i prehrana

Neka istraživanja pokazuju da bi moglo biti moguće spriječiti 80 posto bolesti srca i da u tome veliku ulogu ima ono što jedemo. Hrana utječe na zdravlje izravno kroz prehranu. Također ima neizravnu vezu kroz faktore rizika za bolesti srca poput pretilosti i visokog krvnog tlaka. Primjerice, postoji više od 300 genetskih varijanti koje bi mogle povećati rizik za visoki krvni tlak. No čak i s genima visokog rizika, često možete smanjiti rizik od bolesti srca za jednu trećinu zdravom prehranom i redovitim vježbanjem.

Za optimalno zdravlje srca stručnjaci preporučuju prehranu na biljnoj bazi.

- To ne znači nužno da morate postati vegani ili čak vegetarijanci. Cilj je zamijeniti neke prerađene namirnice cjelovitim namirnicama, uključujući voće i povrće - kaže Zimmermann.

Potražite cjelovite žitarice, nemasne proteine (uključujući orašaste plodove i plodove mora) i čitajte deklaracije na proizvodima, a osobito pazite na dodanu sol i šećer. Razgovarajte sa svojim liječnikom i nutricionistom ako niste sigurni kako osmisliti vlastitu prehranu dobru za srce.

Ostali čimbenici načina života: vježbanje i pušenje

Za vježbanje stručnjaci preporučuju 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno. I ne, ne morate trčati maratone. Šetnja oko kvarta, malo vrtlarenja ili plesa trebali bi biti dovoljni.

- Uložite ovo malo vremena i možete smanjiti rizik za niz bolesti, bez obzira imate li genetsku predispoziciju za bilo koju od njih ili ne - predlaže Zimmermann.

Ipak većina nas to jednostavno ne radi.

- Pušenje je jedan od najvećih faktora rizika za bolesti srca. I to vrijedi bez obzira jeste li genetski predisponirani za bolesti srca ili ne. Ako pušite, razmislite o prestanku, posebno ako imate bolest srca ili ste u riziku za nju - dodaje.

Dijabetes tipa 2

Dijabetes tipa 2 ima tendenciju ponavljanja u obiteljima. No prehrambeni faktori, uključujući koliko alkohola pijete, jeste li pušač i koliko ste aktivni, svi imaju potencijal prevagnuti ravnotežu u jednom ili drugom smjeru, možda uključivanjem ili isključivanjem prekidača na genu.

Procjenjuje se da bi se devet od 10 slučajeva moglo spriječiti zdravim promjenama načina života. Važan program prevencije dijabetesa otkrio je da ljudi mogu smanjiti svoj rizik od razvoja dijabetesa za oko 65 posto pažljivom prehranom i planom vježbanja u usporedbi sa samo 35 posto s lijekom metforminom koji snižava šećer u krvi.

Rak

Nema sumnje da genetski faktori igraju ulogu u mnogim rakovima. Žene koje imaju mutaciju gena BRCA1 ili BRCA2, na primjer, imaju 45 - 72 posto šanse za razvoj raka dojke tijekom života, što je mnogo više od prosjeka. No, mnoge žene bez ikakvih poznatih genetskih mutacija također dobiju rak dojke. Možda još važnije, postoje dokazi da dobre životne navike mogu pomoći u smanjenju rizika od raka za ljude s ili bez genetske predispozicije za različite vrste raka.

Iako sam zdrav način života neće spriječiti sve rakove, sve veći dokazi pokazuju da igra važnu ulogu. Studija koju je vodio Cancer Research UK otkrila je da bi se oko četiri od svakih 10 slučajeva raka moglo spriječiti pametnim životnim izborima poput nepušenja, održavanja zdrave težine i jedenja zdrave hrane. Ograničenja šećera, alkohola i vremena provedenog na suncu također mogu pomoći.

Alzheimerova bolest

Istina je da određene mutacije gena APOE povećavaju rizik od Alzheimerove bolesti. Ako imate jednu kopiju verzije nazvane APOE4, dva do tri puta je vjerojatnije nego u prosjeku da ćete razviti ovo stanje. Ljudi koji su naslijedili dvije kopije mogu imati 12 puta veći rizik od prosjeka.

No, moguće je, pa čak i uobičajeno, dobiti Alzheimera ako nemate APOE mutaciju. Dok bi drugi, još neotkriveni genetski faktori mogli igrati ulogu, istraživanja pokazuju da je način života veliki faktor. Meta-analiza nekoliko studija, objavljena u Lancet Neurology, otkrila je da je oko trećine slučajeva uzrokovano faktorima koje možda možete kontrolirati, poput prehrane i redovitog vježbanja. Ponovno, istraživanja pokazuju da su prehrana i vježbanje vrlo važni. Iako bi većina zdravih prehrana trebala pomoći, MIND (Mediterranean-DASH Intervention for Neurodegenerative Delay) dijeta – koja naglašava hranu dobru za mozak poput povrća, bobičastog voća, ribe i maslinovog ulja – čini se najboljom.

Možete raditi sve kako treba i…

Znanstvenici još imaju dug put pred sobom da razotkriju složenu međuigru između gena i okoline. Zimmermann ističe da utjecaj ovih faktora varira između bolesti i od osobe do osobe. Nema sumnje, kaže ona, da u nekim slučajevima možete raditi sve kako treba i još uvijek razviti ozbiljnu bolest.

- Najbolje što možete učiniti jest pokušati promijeniti faktore koji su pod vašom kontrolom, poput prehrane, vježbanja, redovitih liječničkih pregleda i uzimanja lijekova prema propisima - zaključuje Zimmermann.