Epilepsija je najčešća kronična neurološka bolest koju obilježava poremećena funkcija moždanih stanica (neurona), a očituje se ponavljajućim epileptičkim napadajima. Može se javiti u svim dobnim skupinama. Iako su antiepileptički lijekovi temelj liječenja, sve se više pozornosti posvećuje i ulozi dodataka prehrani - ne kao zamjeni za terapiju, nego kao potpori općem zdravlju i mogućoj boljoj kontroli bolesti. Među brojnim suplementima čija se uloga istražuje, najviša razina znanstvenih dokaza postoji za vitamin D, folnu kiselinu i omega-3 masne kiseline.
Vitamin D - ključan za kosti, mozak i imunitet
Vitamin D ima ključnu ulogu u regulaciji razine kalcija, funkciji imunološkog sustava i očuvanju zdravlja kostiju. Međutim, u kontekstu epilepsije njegova važnost dodatno raste. Prema istraživanjima, gotovo polovica osoba koje boluju od epilepsije ima nedostatak vitamina D, što je djelomično povezano s osnovnom bolešću, a dijelom s učincima antiepileptičkih lijekova. Neki od tih lijekova, osobito oni koji su poznati induktori jetrenih enzima, ubrzavaju razgradnju vitamina D u tijelu, dok drugi mogu posredno utjecati na njegovu koncentraciju promjenom apsorpcije u probavnom sustavu.
Osim utjecaja na zdravlje kostiju, vitamin D ima potencijalnu neuroprotektivnu i protuupalnu ulogu, a neka istraživanja upućuju na njegov pozitivan učinak kao pomoćne terapije u kontroli epileptičkih napadaja. Proaktivno praćenje i nadoknada vitamina D smatra se sigurnim i korisnim pristupom u skrbi za osobe s epilepsijom, osobito kada postoji veći rizik za razvoj nedostatka i mogućih komplikacija povezanih s dugotrajnom terapijom.
Folna kiselina - važna pomoć ženama generativne dobi s epilepsijom
Folna kiselina je vitamin iz skupine vitamina B (poznat i kao vitamin B9), a osobito je važna za žene koje planiraju trudnoću jer pomaže u sprječavanju oštećenja živčanog sustava kod djeteta. Kod žena s epilepsijom, uzimanje folne kiseline ima još veći značaj jer neki antiepileptički lijekovi mogu povećati rizik od urođenih malformacija. Istraživanja su pokazala da redovita primjena folne kiseline može pomoći u smanjenju tog rizika, osobito ako se uzima prije začeća i u ranim tjednima trudnoće.
Važno je znati da veće doze folne kiseline ne znače nužno i bolje djelovanje. U nekim slučajevima visoke doze mogu imati neželjene učinke, osobito kada se uzimaju uz određene antiepileptičke lijekove. Zato se danas sve više naglašava potreba za individualnim pristupom, što znači da bi se svaka žena s epilepsijom trebala prije planiranja trudnoće posavjetovati s liječnikom. Osim što pomaže plodu, postoje i neka novija istraživanja koja sugeriraju da uzimanje folne kiseline može smanjiti rizik od depresije nakon poroda i poboljšati raspoloženje. Neka istraživanja također ukazuju na moguće blagotvorno djelovanje na smanjenje epileptičkih napadaja, iako su ti podaci još uvijek u fazi istraživanja.
Omega-3: prirodna podrška mozgu i živčanom sustavu
Omega-3 masne kiseline, osobito EPA (eikozapentaenska) i DHA (dokozaheksaenska) kiselina, prirodno se nalaze u masnoj ribi poput lososa, sardina i skuše, ali i u obliku dodataka prehrani. Za mozak su osobito važne jer sudjeluju u izgradnji živčanih stanica, reguliraju upalne procese i mogu djelovati stabilizirajuće na električnu aktivnost neurona. Upravo zbog tog učinka na neuronalnu stabilnost, sve se češće istražuje njihov potencijal u smanjenju učestalosti epileptičkih napadaja. Neka su istraživanja pokazala da omega-3 masne kiseline mogu smanjiti učestalost napadaja kod osoba kod kojih se ne može postići zadovoljavajuća kontrola bolesti antiepileptičkim lijekovima, odnosno kod osoba s farmakorezistentnom epilepsijom. Meta-analize kliničkih istraživanja ukazuju na to da se redovitom suplementacijom omega-3 masnim kiselinama kod određenog broja oboljelih postiže bolja kontrola napadaja, bez ozbiljnijih nuspojava. Ipak, važno je istaknuti da se pozitivni učinci ne pojavljuju kod svih osoba s epilepsijom te da omega-3 masne kiseline ne mogu zamijeniti propisanu terapiju lijekovima. No, kao dodatak liječenju, osobito kod osoba koje imaju nisku razinu ovih masnoća u organizmu ili smanjen unos ribljih namirnica, omega-3 može biti vrijedan saveznik u očuvanju funkcije živčanog sustava. Važno je napomenuti da se suplementacija treba provoditi najmanje tri mjeseca kako bi se procijenio mogući terapijski učinak. Dodaci prehrani koji sadrže omega-3 masne kiseline trebaju biti visokokvalitetni, pročišćeni od teških metala i drugih nečistoća, s jasno označenim udjelom EPA i DHA. Kao i kod ostalih dodataka prehrani, preporučuje se konzultacija s liječnikom, osobito ako osoba već uzima lijekove koji utječu na zgrušavanje krvi ili lijekove koji mijenjaju metabolizam masti.
Stručnjaci pišu za vas
U svakodnevnoj kliničkoj praksi liječnici svjedoče rastućem broju kroničnih nezaraznih, autoimunih te malignih bolesti koje velikim dijelom nastaju, razvijaju se i kompliciraju uslijed nutritivnih deficita. Nutritivni deficiti razvijaju se kroz duži period, nerijetko u ranim stadijima ne daju jasne simptome niti dovode do akutnih životno ugrožavajućih stanja, ali, tako prikriveni, polako dovode do mnogih metaboličkih, imunoloških i endokrinoloških poremećaja, narušavanja funkcije organskih sustava, razvoja bolesti i ubrzanog starenja.
Potreba za edukacijom o najnovijim znanjima s područja nutricionizma, o indikacijama i načinima primjene suplemenata i dodataka prehrani, o preventivnoj i terapijskoj medicini, o pravilnom odabiru ključnih nutrijenata u određenim fazama života, stanjima, bolestima i procesima liječenja, te potreba za osnaživanjem suradnje među specijalistima i subspecijalistima različitih područja medicine rezultirala je osnivanjem Hrvatskog društva za suplementaciju u medicini. Doc. dr. sc. Ana-Marija Liberati Pršo, dr. med., osnivačica i predsjednica Društva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....