
Srce svake osobe ima kronološku dob koja je u skladu sa stvarnom dobi te osobe. No, srce ima i svoju biološku dob koja određuje koliko dobro ono funkcionira. Biološka dob srca odražava stanje srca i može se razlikovati od kronološke dobi osobe ovisno o njezinom načinu života i zdravstvenim čimbenicima. Europsko kardiološko društvo na kongresu EHRA 2025 (Europsko društvo za srčani ritam) koji se održao u Beču predstavilo je studiju u kojoj su znanstvenici koristili umjetnu inteligenciju za analiziranje podataka iz nalaza elektrokardiograma od gotovo 500.000 osoba. Zatim su kreirali algoritam koji može procijeniti biološku dob srca na temelju toga koliko dobro ono funkcionira. Takav alat mogao bi pomoći u prepoznavanju ljudi s većim rizikom za srčane bolesti, što otvara nove perspektive u prevenciji i liječenju kardiovaskularnih bolesti.
Koliko je važna biološka dob srca
Faktori poput stila života, prehrane, tjelesne aktivnosti i genetske predispozicije utječu na zdravlje srca, a time i na njegovu biološku dob koja se može značajno razlikovati od anagrafske dobi. Spoznaja o tome koje je biološke dobi nečije srce omogućava da se vrlo rano prepoznaju eventualni rizici te da se tome prilagode odgovarajuće preventivne mjere. Taj napredni algoritam ide upravo u tom smjeru i mogao bi biti korišten kako bi se identificirale osobe koje su najviše izložene riziku za kardiološka stanja kao što su infarkt i moždani udar, kao i za prijevremenu smrt od bilo kojeg uzroka.
- Naše istraživanje je pokazalo da, kad biološka dob srca premaši za sedam godina anagrafsku dob, značajno raste rizik za smrtnost od svih uzroka i za najgore kardiološke ishode. Nasuprot tome, ako algoritam procijeni da je srce sedam godina mlađe od anagrafske dobi, smanjuje se rizik za smrt i najgore kardiološke ishode - objasnio je Yong-Soo Baek iz Sveučilišne bolnice Inha u Južnoj Koreji.
Kako funkcionira program AI-a
Integriranje umjetne inteligencije u kliničku dijagnostiku donosi nove prilike za poboljšavanje preciznosti prognoza u kardiologiji. Predstavljena studija je provjerila prognostičke sposobnosti algoritma koji računa srčanu dob iz nalaza EKG-a, uspoređujući njegovu prediktivnu sposobnost s tradicionalnom kronološkom dobi po pitanju rizika za smrtnost i kardiovaskularne ishode.
Studija je testirala algoritam dubinskog učenja kako bi izračunala biološku dob srca koristeći podatke iz nalaza 12-kanalnog EKG-a. Algoritam je bio utreniran na podacima 425.051 EKG nalaza prikupljenih tijekom 15 godina te validiran s dodatnih 97.058 nalaza EKG-a, a njegove prognoze su potom uspoređene s tradicionalnom kronološkom dobi za procjenu rizika za smrtnost i kardiovaskularnih rizika. Pokazalo se da je biološka dob koja nadmašuje anagrafsku dob srca za sedam godina povezana s povećanim rizikom za smrtnost od svih uzroka za čak 62 posto, te s 92 posto većim rizikom za najgore kardiovaskularne ishode. S druge strane, biološka dob srca koja je za sedam godina mlađa od kronološke smanjuje rizik za smrtnost od svih uzroka za 14 posto te za 27 posto za najgore kardiovaskularne ishode.
Implikacije ove studije su značajne za skrb o kardiovaskularnom zdravlju.
- Korištenjem AI za preciznije predviđanje rizika, zdravstveni stručnjaci mogu implementirati ciljane preventivne mjere i pravovremene intervencije, što može poboljšati ishode za pacijente. Primjena Ai na podatke iz nalaza EKG-a predstavlja značajan korak naprijed u razumijevanju i kontroli kardiovaskularnog zdravlja. Omogućujući dublji uvid u funkcioniranje srca, ovakav pristup može revolucionirati način na koji dijagnosticiramo i liječimo bolesti u budućnosti – zaključili su autori studije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....