Predijabetes se može preokrenuti unutar dvije godine od dijagnoze: evo pet najvažnijih koraka koja trebate poduzeti

Dijabetes je najčešća bolest u svijetu, s gotovo 830 milijuna oboljelih, prema nedavnom istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Smatra se rastućim zdravstvenim problemom koji svake godine dovodi do milijuna smrti, zbog čega se sve više pozornosti posvećuje predijabetesu, stanju u kojem povišene razine glukoze u krvi još ne dosežu dijagnostički prag za dijabetes, ali ukazuju na promjenu u načinu na koji tijelo obrađuje šećer.

Nedavno objavljena studija tvrdi da se predijabetes može učinkovito preokrenuti unutar prve dvije godine trajnom promjenom životnog stila. Naime, rezultati desetogodišnje retrospektivne kohortne studije, objavljeni u časopisu Journal of Diabetes and Metabolic Disorders, naglašavaju da već i malo poboljšanje u prehrani, snu i fizičkoj aktivnosti omogućuje tijelu da obnovi zdravu regulaciju glukoze, no te navike trebaju postati dugoročne. Predijabetes se može preokrenuti, pri čemu prve dvije godine nakon dijagnoze pružaju najbolju priliku.

Tri glavna okidača

Naveli su i tri glavna čimbenika koja pridonose povećanju razine glukoze, a to su urbani način života, visok stres i dugotrajno sjedenje. Što se može odmah učiniti? Kod osoba koje povećaju tjelesnu aktivnost, mišići postaju sposobniji izvlačiti glukozu iz krvotoka. Osim toga, dugoročna poboljšanja prehrane mogu smanjiti pohranjenu masnoću u jetri, smanjujući inzulinsku rezistenciju i podržavajući gušteraču u učinkovitijoj proizvodnji inzulina. Studija također sugerira da smanjenjem viška kalorija, poboljšanjem sna i umjerenim kretanjem tijekom tjedna fluktuacije glukoze postaju manje izražene, a proizvodnja inzulina pod manjim pritiskom jer te promjene omogućuju gušterači i jetri da se postupno prilagode, umjesto da reagiraju na stalni metabolički stres. Ove promjene u načinu života mogu značajno smanjiti rizik da predijabetes preraste u dijabetes tipa 2.

Predijabetes u Hrvatskoj

U nedavnoj reprezentativnoj studiji za opću odraslu populaciju u Hrvatskoj (EH-UH 2 study) prevalencija predijabetesa iznosila je 11,1 posto, no u drugoj (Haemoglobin A1c‑based screening in Croatian adult population), provedenoj u bolnicama i ambulantama među odraslima u dobi od 40 do 70 godina bez prethodno dijagnosticiranog dijabetesa, predijabetes je imalo 17,3 posto ispitanika, a svaki četvrti u dobi od 60 do 70 godina ima predijabetes. Također, pokazalo se da su uz stariju dob, arterijska hipertenzija, pretilost (visceralna masnoća) i neaktivan način života značajni rizični čimbenici za predijabetes.