Starenje mozga je do neke mjere neizbježno, ali nije kod svakoga isto.
 hanna postova/unsplash
Kako, molim?

I on je 'pregorio' - pet znakova da naš mozak stari puno brže nego mi

Kako čovjek stari, nastaju brojne promjene mozga, uključujući smanjenje tkiva mozga, smanjenje protoka krvi i komunikacije između moždanih stanica. Sve te promjene mogu ometati kognitivno funkcioniranje, posebno učenje i pamćenje.

Naš mozak funkcionira kao složeni bioelektrični sustav u kojemu oko 85 milijardi neurona radi cijelo vrijeme. Starenje mozga može se očitovati u smetnjama u komunikaciji među tim sustavima, a uzrok može biti izloženost raznim otrovima, neravnoteža glukoze te općenito 'neuredan' stil života koji mijenja kod naših stanica.

Starenje mozga je do neke mjere neizbježno, ali nije kod svakoga isto. Svaku osobu i svaki mozak pogađa drugačije. Starije osobe jako se razlikuju s obzirom na svoju mentalnu dob. Neki se mozgovi ponašaju 'u skladu' s godinama, neki su stariji, a neki mlađi od stvarne dobi pojedinca.


Uobičajene promjene vezane uz starenje mozga su:

Problemi s pažnjom - ovo je jedan od najranijih znakova i najčešće se pojavljuje puno prije eventualnih poteškoća s pamćenjem.

Problemi s učenjem novih stvari - smještanje i pamćenje novih informacije može trajati duže.

Multitasking - usporeno procesuiranje podataka može otežati obavljanje više zadatak odjednom.

Prisjećanje imena i brojeva - ova vrsta memorije počinje slabjeti već u 20-ima.

Pamćenje dogovora - informacija o nekom događanju može biti tako dobro pospremljena da je ne možemo dohvatiti ne poslužimo li se nekim trikom.

Postoje načini kako mozak održati mladim. Od velike će pomoći su tjelovježba kao i mentalna aktivnost. S druge strane, navike poput pretjeranog pijenja alkohola ili loše kardiovaskularno zdravlje, izloženost toksinima, stresu, infekcijama ili slično, mogu potaknuti prijevremeno starenje mozga.

Rutinske aktivnosti - poput uvijek jednakog jutarnjeg rituala, odlaska na posao istim putem i slično - postaju toliko automatske da od mozga zahtijevaju sve manji angažman. Izvanredne aktivnosti pak proizvode više neuroprijenosnika i snažnije utječu na mijenjanje i jačanje neurona i sinapsi (mjesto komunikacije između dva neurona).


ČITAJTE I:


IZVOR: afterfiftyliving.com

Linker
18. studeni 2024 08:47