Gastroenterolog razbija mitove: Popularne metode liječenja probavnih tegoba mogu više štetiti nego koristiti

Neugodno žarenje u grlu, nadimanje, bol u trbuhu ili uporni zatvor koji nas izluđuje... Svi smo to nekad iskusili i u takvim situacijama prirodno je posegnuti za brzim rješenjima i savjetima "iz naroda" ili s interneta. Ipak, samoliječenje može biti dvosjekli mač, upozorava gastroenterolog dr. sc. Božo Radić, jer ponekad tako odgodimo nužan pregled ili si čak

pogoršamo stanje neodgovarajućim postupcima.

- Mitova o probavi u narodu ima napretek, od ideje da "svaka žgaravica znači da će beba imati puno kose", što je narodno praznovjerje u trudnoći, do vjerovanja da je rakijica dobra za probavu. No, takve tvrdnje nemaju uporišta u medicini. Ono što posebno zabrinjava jest da samoliječenje može uliti lažan osjećaj sigurnosti. Primjerice, osoba može mjesecima neutralizirati žgaravicu sodom ili antacidima i odgađati pregled, a u međuvremenu se možda razvija ozbiljna upala jednjaka ili krvareći gastritis. Ili, netko može kroničnu dijareju "tretirati" travarskim pripravcima, dok zapravo boluje od upalne bolesti crijeva koja se pogoršava bez terapije. "Narodni" recepti mogu ponekad pružiti olakšanje, poput blagih biljnih čajeva, toplog termofora za grčeve i slično, ali nikako ne smiju biti zamjena za medicinsku skrb kada za njom postoji indikacija. I što je najvažnije, uvijek treba kritički propitkivati savjete "rekla-kazala" i osloniti se na provjerene izvore – kaže dr. sc. Radić koji je razotkrio neke od najčešćih i potencijalno štetnih mitova o liječenju probavnih tegoba.

1. "Ako me boli želudac, uzet ću malo sode bikarbone"

Iako je ovo popularan savjet iz narodne prakse, možda biste ipak trebali dvaput razmisliti prije nego što ga primijenite.

- Soda bikarbona kratkotrajno može neutralizirati kiselinu i olakšati žgaravicu, ali može dovesti i do tzv. "rebound" efekta kad želudac kao odgovor na neutralizaciju počne lučiti još više kiseline pa se simptomi pogoršaju. Također, unos povećane količine natrija iz sode može biti štetan, osobito za osobe s povišenim krvnim tlakom – upozorava dr. Radić.

2. "Čašica rakije pomaže kod probavnih tegoba"

I s ovim narodnim savjetom ćete pogriješiti i samo pogoršati probleme jer, kako kaže gastroenterolog, žestoka rakija (koja se u narodu često naziva i "lijekom za želudac") zapravo nadražuje sluznicu i može pogoršati gastritis.

- Alkohol potiče lučenje želučane kiseline i usporava pražnjenje želuca, što nije recept za olakšanje, već češće za produljenje tegoba – pojašnjava dr. Radić.

3. Pretjerana uporaba laksativa

– Osobe koje pate od zatvora nekad posežu za stimulativnim laksativima, poput sena čaja ili bisakodila, i to čine na svoju ruku i prečesto. Ti pripravci doista "isprazne" crijeva, ali mogu dovesti do grčeva, gubitka elektrolita i tekućine, a dugoročno i do tolerancije crijeva na laksative, što obično nazivamo lijenim crijevima – kaže dr. Radić te dodaje da je mnogo sigurnije uzimati vlakna, primjerice psilijum, i osmotske laksative, poput laktuloze, polietilen glikola ili magnezijeva oksida, koji se mogu uzimati dugotrajno i bez straha, dok stimulativne laksative, koji su odlični lijekovi, treba ipak uzimati samo povremeno.

4. "Zaustavit ću proljev lijekom pa sam miran."

– Protiv proljeva postoje lijekovi koji usporavaju pokretljivost crijeva (poput loperamida), i oni su korisni primjerice na putovanju ili kod vrlo učestalih stolica kako bi spriječili dehidraciju. No, pogreška je rutinski zaustavljati proljev lijekovima bez razumijevanja uzroka. Ako je proljev uzrokovan infekcijom, virusnom ili bakterijskom, zaustavljanje peristaltike može pogoršati stvar jer se organizam tada teže rješava uzročnika – ističe dr. Radić napominjući da se zbog toga kod infektivnih proljeva prioritet daje rehidraciji, vodi i elektrolitima, a ne zaustavljanju proljeva. Lijekovi za zaustavljanje stolice mogu ponekad biti od pomoći, ali ih valja koristiti oprezno ili po savjetu liječnika. Naravno, stručnjak upozorava i da, uočite li u proljevu krv ili je praćen vrućicom, odmah trebate zatražiti liječnički savjet.

5. "Detoksikacijske dijete su rješenje za probavne probleme."

Iako su razne "detox" kure i dijete, koje obećavaju čišćenje organizma i poboljšanje probave, izuzetno popularne, naš sugovornik ističe da nema znanstvenih dokaza da ekstremni postovi ili monodijete imaju trajnu korist za probavu. Štoviše, upozorava da mogu narušiti crijevnu mikrobiotu i metabolizam.

- Jetra i bubrezi prirodno obavljaju funkciju detoksikacije u tijelu pa je puno korisnije prakticirati umjerenost u prehrani i izbjegavati prekomjernu konzumaciju prerađene hrane, nego se oslanjati na radikalne detoksikacijske režime – savjetuje dr. Radić.

6. Ignoriranje simptoma uz samoliječenje analgeticima

– Ponekad ljudi mjesecima piju lijekove protiv bolova ili spazmolitike, lijekove protiv grčeva, kako bi prigušili bolove u trbuhu, umjesto da odu na pregled. No, time se može maskirati simptom ozbiljne bolesti. Na primjer, kontinuirano uzimanje ibuprofena ili diklofenaka zbog bolova može dovesti i do nastanka čira na želucu, dok istodobno odgađate otkrivanje pravog uzroka bolova – upozorava dr. Radić napominjući da lijekove protiv bolova u trbuhu valja uzimati samo privremeno, a ako bol potraje, potrebno je liječnički istražiti uzrok.

7. Probiotici rješavaju sve probavne probleme

Postoji rastući broj dokaza da probiotici i prebiotici imaju pozitivan učinak, ne samo za bolju ravnotežu crijevne flore, već i na imunitet, metabolizam pa čak i na raspoloženje. No, naš sugovornik naglašava da ipak nije riječ o čudotvornim preparatima.

- Ako se ništa nije nedavno promijenilo, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) do sada nije odobrila niti jednu konkretnu zdravstvenu tvrdnju za probiotike, izuzev općenite tvrdnje da jogurt kulture pomažu probavi laktoze. Naravno, to ne znači da probiotici ne djeluju, već da znanstveni dokazi moraju biti čvršći i konzistentniji da bi se reklamirali službeni efekti. Drugim riječima, proizvode s probioticima ne treba smatrati lijekom za sve, već jednim od mogućih potpornih sredstava za zdravlje probave – kaže dr. Radić ističući da u prevenciji probavnih tegoba najvažniju ulogu i dalje ima pravilna prehrana.

- EFSA i druge institucije preporučuju dovoljan unos dijetalnih vlakana (oko 25–30 g dnevno za odrasle) upravo zbog njihova blagotvornog učinka na crijeva. Konzumacijom raznovrsnog voća, povrća, cjelovitih žitarica i fermentiranih namirnica prirodno unosimo i prebiotike i probiotike te tako njegujemo svoju crijevnu mikrofloru i jačamo otpornost probavnog sustava na "izazove", od infekcija do stresa – pojašnjava dr. Radić dodajući da dodaci s probioticima mogu biti korisni kao prevencija u posebnim situacijama, primjerice kod putovanja u egzotične krajeve radi prevencije putničkog proljeva ili uz terapiju antibioticima. Također, napominje da osobe koje pate od kroničnih funkcionalnih tegoba mogu isprobati probiotičke pripravke pa se često preporučuje kura od barem mjesec dana te potom procjena učinka.

- Probiotici su obećavajući i već sada korisni u određenim scenarijima, ali nisu zamjena za zdravu prehranu niti su lijekovi za bolesti probavnog sustava, već mogu biti samo dodatak općim mjerama očuvanja probavnog zdravlja. I kao uvijek, prije upotrebe se posavjetujte s liječnikom ili ljekarnikom, naročito ako imate specifične tegobe ili ako već uzimate neke lijekove, kako biste izabrali odgovarajući proizvod i doziranje koje vam treba - zaključuje dr. Radić.