Gripu je vrlo lako razlikovati od prehlade. U pravilu počinje naglo, unutar nekoliko sati, a prehlada postupno uz prisutnu hunjavicu. Prati je visoka temperatura od 38 °C ili više, koja traje prosječno tri do pet dana i praćena je zimicom i tresavicom. Glavobolja i bolovi u mišićima gotovo su redoviti uz gripu, a vrlo rijetki uz prehladu. Također, u stanju gripe ćemo osjećati umor i iscrpljenost, imati nadražajan i neugodan kašalj. No, osim što je simptomatski neugodna, ova je bolest izuzetno opasna o čemu smo razgovarali s doc. prim. dr. sc. Valerijom Bralić Lang, spec. obiteljske medicine.
Zašto se gripa smatra ozbiljnim javnozdravstvenim problemom?
Bolest je visoke zaraznosti i vrlo kratke inkubacije od jednog do tri dana. Zaražena osoba govorom, kašljanjem ili kihanjem izbacuje kapljice koje sadrže virus gripe, a on se može prenijeti i bliskim kontaktom i predmetima koje je koristila zaražena osoba. Tako se gripa brzo prenosi i širi među ljudima, posebno u okruženjima kao što su škole, radna mjesta, zdravstvene ustanove. Javlja se u obliku manjih ili većih epidemija, najčešće od sredine prosinca do travnja. Iako prolazi za tjedan dana i bez tegoba, gripa može uzrokovati i teške komplikacije poput upale pluća, bronhitisa i pogoršanja postojećih kroničnih bolesti (npr. astme, šećerne bolesti, bolesti srca).
Zimi imunosni sustav može biti manje učinkovit zbog smanjene izloženosti sunčevoj svjetlosti, a poznato je da je vitamin D važan za imunitet stoga niže razine mogu učiniti pojedince osjetljivijima na infekcije. Uz to, zimi je i manje tjelesne aktivnosti koja je jako bitna za otpornost organizma. Izbijanje sezonske gripe opterećuje i zdravstveni sustav jer se povećava broj odlazaka liječniku, hitnim službama te broj hospitalizacija. Zbog bolesti i izostanaka s posla i iz škole dolazi do pada produktivnosti, a zdravstveni troškovi povezani s liječenjem i hospitalizacijom opterećuju i javna zdravstvena sredstva i individualne financije. S obzirom na to da virus gripe može mutirati potencijal za izbijanje pandemije predstavlja značajan globalni zdravstveni rizik.
Koje su rizične skupine?
Teški oblici bolesti ili komplikacije uzrokovane gripom češće se javljaju među ranjivom populacijom u koju ubrajamo osobe starije od 65 godina, djecu, trudnice i rodilje, osobe s kroničnim bolestima (bolesti pluća, srca, jetre, bubrega, šećerna bolest i pretilost) ili oslabljenim imunosnom sustavom (onkološki bolesnici, transplantirani i drugi) te štićenike domova za starije i nemoćne. Dojenčad i mala djeca, posebno mlađa od pet godina, imaju veću vjerojatnost da će doživjeti teške simptome gripe jer se njihov imunosni sustav još uvijek razvija, što im otežava borbu protiv infekcija. S druge pak strane, starenje u pravilu prati manja snaga, slabija izdržljivost i imunitet kao obrambeni odgovor na kontakt sa samim virusom. Ako obole od gripe, osobe starije životne dobi češće dobiju srčani i moždani udar, a bolesti koje imaju od ranije u pravilu se pogoršaju. Nakon gripe, u pravilu dolazi do njihovog slabijeg funkcioniranja i općenito potrebno je više vremena za njihov oporavak.
Promjene u imunosnom sustavu, srcu i plućima tijekom trudnoće čine trudnice (i žene do dva tjedna nakon poroda) sklonijima teškim oboljenjima od gripe, uključujući bolesti koje rezultiraju hospitalizacijom. Teška bolest tijekom trudnoće može naškoditi i djetetu. Kronične bolesti kao takve stvaraju pogodnije okruženje za virus, a ako dođe do gripe, pogorša se i kronična bolest koja je možda do tada bila dobro kontrolirana. Nakon prolaska gripe, potrebno je dulje vrijeme da se kronična bolest vrati u raniju dobru kontrolu (npr. šećerna bolest, astma, kronična opstruktivna bolest pluća). Stanovnici domova za starije i nemoćne izloženi su većem riziku jer osim svoje visoke dobi često imaju i nekoliko kroničnih bolesti istovremeno i u bliskom su kontaktu s drugima koji bi mogli biti bolesni. Iako nisu skupina koja je sama po sebi ranjivija, zdravstveni radnici su u većem riziku od izloženosti gripi jer rade sa zaraženim pacijentima. Oni, ako se zaraze, prenose bolest na svoje bližnje ili pak na druge pacijente.
Koje komplikacije može izazvati gripa?
Najčešća je komplikacija primarna virusna upala pluća uzrokovana samim virusom koja u osjetljivih osoba može dovesti do zatajenja disanja i smrti. Nakon što virus gripe oslabi imunosni i ošteti dišni sustav, može učiniti tijelo osjetljivijim na bakterijske infekcije, poput Streptococcus pneumoniae, koji može uzrokovati po život opasnu bakterijsku upalu pluća. Teški slučajevi gripe, a osobito kod bolesnika s astmom ili kroničnim opstruktivnim plućnim bolestima mogu uzrokovati zatajenje disanja, pri čemu pluća više ne mogu opskrbljivati tijelo dovoljnom količinom kisika, što zahtijeva mehaničku ventilaciju. Posljedica gripe može biti i sepsa (raširena upala po cijelom tijelu), stanje opasno po život. Uz svako upalno stanje povećana je šansa za stvaranje ugruška i pojavu akutnog srčanožilnog događaja kao što je infarkt srčanog mišića. Virus gripe može biti okidač za nastanak srčanog infarkta koji je deset puta češći, ili moždanog udara koji je osam puta češći. Jedan od osam bolesnika s gripom će imati neki vid srčanih komplikacija jer virus može uzrokovati i upalu srčanog mišića (miokarditis) ili srčane ovojnice (perikarditis). Gripa može dovesti i do akutnog zatajivanja srca kao i do pogoršanja zatajivanja srca u bolesnika koji su ranije bili u stabilnoj fazi bolesti. Upala srčanog mišića najčešće se javlja u mladih, prethodno zdravih ljudi, a posljedice mogu biti vrlo teške i opasne po život. U sklopu teže infekcije bolesnici su često dehidrirani što također smanjuje dostupnu cirkulaciju vitalnim sustavima kao što su srce, mozak ili bubrezi. Teške infekcije gripom mogu uzrokovati akutnu ozljedu bubrega zbog dehidracije, infekcije ili učinaka sepse. Iako rijetko, gripa može uzrokovati encefalitis (infekcija ili upala mozga) koji može dovesti do smetenosti, napadaja, pa čak i kome. Rijetka komplikacija, rabdomioliza je razgradnja mišićnog tkiva, koja može otpustiti štetne tvari u krvotok i tako uzrokovati oštećenje bubrega. Gripa može uzrokovati infekcije sinusa i infekcije uha (otitis media), osobito kod djece. Te su infekcije obično manje teške, ali mogu dovesti do dodatnih komplikacija, uključujući dugotrajne simptome i potrebu za antibioticima, ako postanu bakterijske. Također, može povećati rizik od pobačaja, prijevremenog poroda ili komplikacija pri porodu, osobito u drugom i trećem tromjesečju. Osim toga, teška bolest tijekom trudnoće također može predstavljati rizik za bebu u razvoju.
Kako se prenosi i koje su potrebne mjere za sprječavanje njezina širenja?
Gripa se primarno prenosi s osobe na osobu putem respiratornih kapljica (aerosoli) koje mogu putovati i do osam metara te sletjeti u usta ili nos ljudi u blizini, potencijalno dovodeći do infekcije. Ako osoba dotakne kontaminiranu površinu, a zatim dotakne svoje oči, nos ili usta, može se zaraziti virusom. I bliski izravan kontakt, kao što je rukovanje ili grljenje zaražene osobe, može širiti virus. Virus se može zadržati u zraku dulje vrijeme, posebno u zatvorenim prostorima sa slabom ventilacijom, omogućujući drugima da udišu virus. I virusi influence A i B preživjeli su 24-48 sati na tvrdim, neporoznim površinama kao što su nehrđajući čelik i plastika, ali su preživjeli manje od 8-12 sati na tkanini, papiru i tkivima.
Najučinkovitija mjera za sprječavanje gripe i njenih komplikacija je godišnje cijepljenje protiv gripe. Cjepivo protiv gripe preporučuje se gotovo svima, a posebno onima u rizičnim skupinama. Pomaže smanjiti težinu bolesti osobe ako je zaražena i može spriječiti komplikacije.
Osim cijepljenja, važno je prakticiranje dobre higijene temeljitim i čestim pranjem ruku sapunom i vodom najmanje 20 sekundi, osobito nakon kašljanja, kihanja, dodirivanja površina ili prije jela. Ako sapun i voda nisu dostupni, može se upotrijebiti sredstvo za dezinfekciju ruku na bazi alkohola. Važno je izbjegavati dodirivanje lica (oči, nos i usta) neopranim rukama. Pri kašljanju i kihanju pravila ponašanja nalažu da prekrijemo usta i nos maramicom ili unutarnjom stranom lakta, odmah bacimo maramice i nakon toga operemo ruke.
U slučaju bolesti treba ostati kod kuće kako bismo spriječili zarazu drugih, preporuka je najmanje 24 sata nakon što prođe povišena temperatura, odnosno potreba za lijekovima za snižavanje temperature. Važno je i zaštititi svoje bližnje boravkom u posebnoj prostoriji ako je moguće. Neophodno je često provjetravanje prostorija jer otvoreni prozori i cirkulacija zraka mogu smanjiti koncentraciju virusnih čestica u zraku. U sezoni gripe mudro je izbjegavati prostore s puno ljudi ili visokorizična okruženja (zdravstvene ustanove, javni prijevoz). Nošenje maske može smanjiti širenje respiratornih kapljica i zaštititi druge od virusa. Površine koje se često dodiruju, kao što su kvake, prekidači za svjetlo, daljinski upravljači i telefoni treba redovito čistiti i dezinficirati po mogućnosti dezinficijensima koji su učinkoviti protiv virusa gripe.
Korisno je i ojačati svoj imunosni sustav zdravim životnim stilom s uravnoteženom prehranom, pijenjem dovoljno tekućine radi održavanja hidratacije, redovitom tjelovježbom, s dovoljno sna i izbjegavanjem stresa.
Osobe koje su pod visokim rizikom komplikacija i bile su izložene virusu gripe trebaju se javiti svom liječniku radi eventualnog propisivanja antivirusnih lijekova kako bi se smanjila ozbiljnost i trajanje bolesti. Ovi lijekovi su najučinkovitiji ako se uzmu unutar prvih 48 sati od pojave simptoma. Pridržavanjem ovih preventivnih mjera širenje gripe može se znatno smanjiti, štiteći kako pojedinca, tako i širu zajednicu, posebice one koji su najosjetljiviji na teške bolesti.
Zašto se preporučuje cijepljenje svake godine?
Nekoliko je važnih razloga. Jedan od njih krije se u tome što se virus gripe često mijenja kroz proces poznat kao antigenski drift. To znači da se virus neprestano razvija, s malim genetskim promjenama koje mogu promijeniti površinske proteine. Ove promjene mogu učiniti prethodno stečenu imunost od prošlih infekcija ili cjepiva manje učinkovitom protiv novih sojeva. Budući da se virus gripe s vremenom mijenja, cjepivo se mora prilagoditi kako bi ponudilo najbolju moguću obranu. Zato se svake sezone, na temelju globalnog nadzora i istraživanja, cjepivo protiv gripe prilagođava kako bi ciljalo na najnovije i predviđene vrste virusa. Cjepivo se svake godine drugačije formulira kako bi pružilo zaštitu od najčešćih i cirkulirajućih sojeva za koje se očekuje da će dominirati u nadolazećoj sezoni. Osim promjena virusa, s vremenom opada i imunitet koji pruža cjepivo. Iako ono nudi snažnu zaštitu prvih nekoliko mjeseci nakon primjene, s prolaskom vremena imunosni odgovor se smanjuje. Zato je važno cijepiti se svake godine, a godišnjim cijepljenjem održavamo odgovarajuću razinu zaštite tijekom cijele sezone gripe. Godišnja cijepljenja protiv gripe doprinose kolektivnom imunitetu, koji pomaže u zaštiti onih koji ne mogu primiti cjepivo ili koji imaju slabiji imunosni odgovor (kao što su pojedinci s određenim zdravstvenim problemima ili alergijama). Što je više ljudi cijepljeno, virus se manje može širiti u zajednici, smanjujući ukupni rizik za sve.
Kako djeluje cjepivo i koliko je ono učinkovito u sprječavanju bolesti?
Cjepivo protiv gripe djeluje stimulirajući naš imunosni sustav da proizvede obranu od virusa gripe, a da ne uzrokuje samu bolest. Cjepivo sadrži inaktivirane (umrtvljene) ili oslabljene oblike virusa gripe ili dijelove virusa, posebno virusne proteine iz ovojnice koje imunosni sustav prepoznaje. Kada primimo cjepivo protiv gripe, naše tijelo ove virusne proteine tretira kao "strane napadače" i pokreće imunosni odgovor koji uključuje proizvodnju protutijela koja ciljaju upravo na proteine na površini virusa gripe. Ta su protutijela osposobljena da prepoznaju i neutraliziraju virus ako mu budemo izloženi u budućnosti. Naš imunosni sustav također razvija memorijske stanice koje pamte virus gripe pa se pri ponovnom susretu može brzo aktivirati i oduprijeti infekciji.
Učinkovitost cjepiva protiv gripe ovisi o mnogim čimbenicima, a posebno o tome koliko dobro sojevi u cjepivu odgovaraju cirkulirajućim sojevima gripe za tu sezonu. Učinkovitost je manja u starijih osoba i onih s oslabljenim imunosnim sustavom zbog čega se u njih preporučuju cjepiva s većim sadržajem antigena ili adjuvantnim cjepivima. Učinkovitost se kreće od 20 do čak 80 posto, što je bitno, jer će u cijepljenih, ako i obole, bolest biti blaža i s manje komplikacija. Iako učinkovitost može varirati, istraživanja pokazuju da kada se većina cirkulirajućih virusa gripe dobro podudara s onima iz cjepiva, cijepljenje smanjuje rizik od obolijevanja za 40 do 60 posto među cjelokupnom populacijom.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji s tvrtkom Swixx Biopharma d.o.o.
PM-HR-2024-11-7328; Datum odobrenja 12/2024.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....