ADHD kod odraslih: ovi simptomi ga otkrivaju, a pomoć može biti i pravilan izbor namirnica

ADHD je neurološki poremećaj koji dovodi do hiperaktivnosti i nedostatka pažnje te ometa razvoj djece (ali i odraslih). Temeljni uzroci ovog stanja do kraja nisu razjašnjeni, ali smatra se da uključuju genetske, okolišne i biokemijske čimbenike.

Prema posljednjim kriterijima dijagnosticiranja ADHD-a postoje tri vrste ovog poremećaja:

• ADHD s kombiniranim karakteristikama hiperaktivnosti, impulzivnosti i pomanjkanja pozornosti;
• ADHD s pomanjkanjem pozornosti kao primarnom karakteristikom;
• ADHD s impulzivnošću i hiperaktivnošću kao primarnim karakteristikama.

Prehrana koja isključuje purine pomaže u snižavanju razina mokraćne kiseline u krvi. Smanjuje rizik od ponavljajućih napada gihta i usporava daljnje oštećenje zglobova, ali ne može u potpunosti izliječiti stanje.

Masna jetra uopće nije benigno stanje, a ove male promjene mogu pomoći da ne dođe do ciroze jetre

Osnovne prehrambene preporuke

• Paziti na količinu hrane te izbjegavati namirnice koje sadrže puno praznih kalorija.

• Izbjegavati konzumaciju slatkih, gaziranih pića i alkohola te ograničiti unos kave i kofeinskih napitaka koji mogu dovesti do dodatne hiperaktivnosti i poremećaja pažnje.

• Dan bi bilo dobro započeti konzumacijom proteinskog obroka kako bi se pojačali fokus i koncentracija te održale stabilnima razine šećera u krvi.

• Izbjegavati hranu bogatu šećerima i jednostavnim ugljikohidratima, jer dovodi do upalnih procesa u tijelu te može pojačati simptome agresivnog i hiperaktivnog ponašanja.

• U prehranu uvrstiti namirnice bogate vlaknima koje pomažu stabilizaciju šećera u krvi, smanjenje apetita i poboljšanje fokusa.

• Izbjegavati unos trans- i zasićenih masnih kiselina koje sadrže pržene i pohane namirnice, čipsevi, grickalice, slatkiši, biskviti, brza hrana…

• U prehranu uvrstiti namirnice bogate omega-3-masnim kiselinama koje imaju protuupalno djelovanje. Dobar izvor ovih kiselina se plava riba, riblje ulje, lanene i chia sjemenke te orasi.

• Izbjegavati procesiranu hranu i hranu bogatu aditivima, umjetnim bojama, konzervansima, zaslađivačima.

• U prehranu uvrstiti što više voća i povrća bogatog antioksidansima poput malina, kupina, bundeve, crvene paprike i dr.

• U prehranu uvrstiti začinsko bilje i začine poput kurkume, ekstrakta šafrana, ružmarina, timijana, kadulje, cimeta, češnjaka i origana koji pomažu u poboljšanju zdravlja mozga - poboljšanju memorije, smanjenju depresije i poboljšanju protoka krvi do mozga.

• Ako je moguće, uvijek birati namirnice iz organskog uzgoja te izbjegavati namirnice koje sadrže visoke doze konvencionalnih pesticida, kako sugeriraju neka znanstvena istraživanja.

Dobro je znati!

Namirnice koje često sadrže visoke koncentracije pesticida su: celer, breskva, jabuka, borovnica, paprika, krastavac, kelj, grožđe, jagode, nektarina, krumpir i špinat.

Namirnice koje sadrže manje koncentracije pesticida sadrže: luk, ananas, banane, avokado, patlidžan, gljive, kupus, grašak, kivi, brokula, lubenica, kukuruz, šparoge, papaja.

SIMPTOMI KOJI UKAZUJU NA ADHD

Jedan od mitova o ADHD-u je da ga imaju samo djeca. Naravno, to nije istina. U svijetu se puno pažnje posvećuje odraslima s ADHD-om i mnoge organizacije, ADHD treneri i stručnjaci se bave upravo odraslima s ADHD-om i pomažu im da ostvare svoj maksimum. Dr. Edward M. Hallowell, u svojoj knjizi "Driven to Distraction" donosi listu za dijagnosticiranje ADHD-a kod odraslih koju je razvio na temelju svog bogatog iskustva i prakse. Osim, naravno, činjenice da je osoba u djetinjstvu imala simptome ADHD-a (bez obzira da li je ADHD dijagnosticiran ili ne), dr. Hallowell navodi sljedeće simptome (stalno prisustvo barem 15 od 20 simptoma smatra se dijagnozom ADHD-a).

1. Osjećaj da žive ispod svojih potencijala, neispunjenje ciljeva (bez obzira koliko je osoba postigla).
2. Poteškoće s organiziranjem (male stvari i svakodnevne obaveze stvaraju probleme: neplaćeni račun, izgubljen važan papir, zaboravljeni sastanak).
3. Kronično odgađanje zadataka.
4. Problemi s započinjanjem aktivnosti.
5. Započinjanje više projekata odjednom od kojih se samo neki završe.
6. Govore ono što im padne na pamet bez obzira je li to u danoj situaciji prikladno.
7. Stalno u potrazi za nečim stimulativnim.
8. Netolerancija za dosadu - čim im nešto postane dosadno, oni odmah pređu na drugu aktivnost.
9. Distraktibilnost, često se isključe usred razgovora - istovremeno mogućnost hiperfokusa.
10. Često su kreativni, intuitivni, inteligentni.
11. Problem pri slijeđenju rutina i ustaljenih procedura. Suprotno mišljenjima, uzrok tome nije nepoštivanje autoriteta nego dosada i manjak uzbuđenja.
12. Zbog svoje nestrpljivosti drugi ih često doživljavaju nezrelima.
13. Impulzivni u svojim akcijama npr. impulzivno trošenje novca, mijenjanje životnih planova i sl.
14. Tendencija de se često i konstantno brinu oko nekih stvari.
15. Osjećaj nesigurnosti.
16. Promjene raspoloženja. Često, kad su uključeni u neki projekt, raspoloženje im može varirati od lošeg do euforičnog u kratkom vremenskom razdoblju.
17. Lupkanje prstima, ljuljanje na stolici, potreba da se često ustane.
18. Sklonost ovisničkim ponašanjima (alkohol, kockanje, šoping...).
19. Pogrešna samoprocjena. Mnogi odrasli s ADHD-om imaju lošu sliku o sebi, vide druge kao sposobnije.
20. Prisutnost ADHD-a u obitelji.

Sve osobe koje dođu u Centar za nutricionizam na nutricionističko savjetovanje, kompletne Prehrambene smjernice za ADHD dobivaju besplatno!

Izvori: centar.redfork.hr, budenje.hr