Prije nego vas obuzmu brige i zabrinutosti zapitate li se ikad - činim li svjesno razliku između stvari i događaja na koje mogu direktno utjecati i promijeniti ih, i na sve one na koje nemam nikakvog utjecaja?
Vaše misli nisu ultimativne istine
Mnogima je i dalje jako teško razumjeti da su sve njihove brige, zabrinutost i strahovi besmisleni odnosno, da je glupo unaprijed se nervirati za stvari na koje uopće nemamo utjecaja. Život je suviše kratak da bismo se svakodnevno nervirali zbog svega i svačega, kao što su neki događaji iz prošlosti, ali i sve ono što nam se svakodnevno događa ili što će se sutra dogoditi.
Hoće li se nešto što predviđate doista i obistiniti, ovisi o tome koliko je duboko ukorijenjeno neko vaše vjerovanje o nečemu ili nekomu koje ne rijetko postaje samo-ispunjavajuće proročanstvo. Radi se o psihološkom fenomenu koji se odnosi na slučajeve kada nas pogrešna ‘‘predviđanja‘‘ mogu doista i usmjeravati da se ponašamo sukladno njima, odnosno na način koji zapravo vodi osobu prema tome da se to predviđanje doista i obistini.
Postoji veliki broj životnih situacija u kojima se pojavljuje ovaj fenomen, a koji se može povezati s nekim ishodima ili rezultatima - kako pozitivnim tako i negativnom.
Ljudi su skloni gledati na svoje pretpostavke kao na činjenice i ‘‘istine‘‘ što i nisu uvijek. Svjesnim preispitivanjem svojih misli, vrlo lako možemo uočiti obrasce mišljenja koji su najčešće vrlo kruti i fiksirani i zbog kojih se mnogi nepotrebno dovode u vrlo intenzivna emocionalna stanja, i ne osjećaju se dobro. Pogrešni obrasci mišljenja mogu se korigirati i tako u mnogome sebi olakšati život i skinuti sa sebe brdo nepotrebnih i nepostojećih briga koje su najčešći uzrok nečije tjeskobe i anksioznosti.
Ne možemo mijenjati druge ljude nego samo sebe
Možda je ispravno da ponekad imamo sto razloga za nerviranje, a samo jedan razlog da sve otjeramo od sebe i kažemo sebi - ‘‘Baš me briga za sve! Neka bude ono što mora biti“ .
Mislim prije svega na zdravlje, odnose u vezama, posao, obitelj... Budite sigurni da koliko god se vi nervirali, vikali, psovali, izjedali se iznutra, da srljate prema sigurnom putu neke bolesti koja će se prije ili kasnije manifestirati. S druge strane ništa nećete riješiti svojim nerviranjem ako nije pod vašom direktnom kontrolom. Samo ćete sebe povrijediti, početi urušavati svoje zdravlje, prije svega mentalno, loše djelovati na druge, a uskoro više neće djelovati ni sedativi ni hipnotici jer od brige ne možete ni spavati, ni jesti, slabe kognitivne funkcije...
Poanta je u tome da sve ono što nam se u ‘‘školi života‘‘ čini problematično, na žalost ne postoji mogućnost popravnog ispita. Drugim riječima, ako ne osvijestite na vrijeme sve vaše pogrešne obrasce mišljenja koji čini vaš mentalni sklop, može biti prekasno.
Naravno da se treba potruditi i dati sve od sebe u svim onim životnim situacijama kada taj trud može uroditi plodom. Ako nešto ovisi o nama, ako sebi i drugima možemo pomoći, samo naprijed pa ćete s ponosom, srećom i samopouzdanjem gledati rezultate svoga rada, jer nema ništa ljepšeg nego kada svojim vlastiti snagama, zalaganjem i samodisciplinom uspijemo ostvariti svoje želje i zamisli ali isto tako pomoći i drugima koliko je moguće u realizaciji nekih njihovih ciljeva. Napravite najbolje što možete, i sa svim resursima koji vam stoje na raspolaganju. Iskoristite ih. I na kraju i ono najvažnije, vjerujte u sebe!
Ipak, stvari i nisu baš tako jednostavne jer treba tu i znanja i mudrosti kako bismo razumjeli i osvijestili u kojim se situacijama ima smisla davati sebe maksimalno, a kada je potpuno besmisleno ulagati silan trud jer jednostavno nemamo nikakav utjecaj.
Uvijek treba sebe staviti na prvo mjesto, a to znači svoje potrebe koje se odražavaju na naše emocionalno, psihičko i fizičko zdravlje, iz čega proizlazi i stanje duga (vaše sreće).
Izdvojila sam tri bitne stvari na koje mnogi uzalud troše svoje nepovratne resurse – vrijeme, pažnju, energiju i zdravlje, pokušavajući ih promijeniti, negirati ili potiskivati što rezultira osjećajem frustracije i nezadovoljstva:
1. Tko sam ja: identitet i obitelj
Mnogi misle kako bi sve bilo drukčije i bolje u njihovim životima da dolaze iz ‘‘dobrostojeće‘‘ obitelji koja vam je mogla priuštiti bolje obrazovanje, stan, auto, ...‘‘sve‘‘ ono što su drugi imali a vi niste.
Reći ću vam samo jednu stvar - možete imati diplome s prestižnih sveučilišta, biti pametan, zgodan, uspješan, itd. i opet se osjećati nesigurno i neadekvatno odnosno manje vrijedno u odnosu na druge koji su odrastali u boljim uvjetima i imali sve to o čemu ste vi sanjali. ‘‘Imati‘‘ apsolutno nije nikakva garancija za uspješan, sretan i ispunjen život.
Umjesto nezadovoljstva, ono što možete učiniti jest da prihvatite sebe takvim kakvim jeste, da prihvatite svoje roditelje i porijeklo. Kakvi god bili, ne možemo birati niti svoje roditelje, niti mjesto rođenja, odrastanje, itd. Upoznala sam se i radila s klijentima i koji su imali ‘‘sve‘‘ i koji su usput rečeno danas frustrirani i nezadovoljni ljudi s različitim anksioznim poremećajima, i one koji su imali puno manje, ali su zato sve što su postigli u životu sami stjecali i zato su danas jako ponosni na sebe. Iako me mnogi čudno gledaju ili ne razumiju često ističem i govorim roditeljima da koliko god bili bogati da odgajaju svoju djecu skromno i ponizno za njihovo dobro. Što više imaju, djeca i sutra odrasli ljudi manje su sretni. Djeca uopće ne traže puno osim ljubavi, pažnje, razumijevanja i bezuvjetne podrške.
Ako vaši roditelji ‘‘nisu baš nešto‘‘, oni će uvijek biti dio vašeg života bez obzira na vaš odnos s njima - loš ili dobar. Ne možete pobjeći od njih koliko god se trudili.
2. Što drugi misle o meni
Bilo bi super kada bismo mogli kontrolirati tuđe riječi odnosno da čujemo samo ono što želimo čuti od drugih ljudi, ali nije tako pa se moramo naučiti živjeti i s kritikama, ružnim komentarima, neistinama ili tračevima na naš račun. Na to što netko misli o vama ne možete utjecati koliko god se trudili. Puno je važnije osvijestiti da vi možete utjecati kakvo značenje dajete tim riječima, komentarima, i sl. koje možete prihvatiti kao vaše uvjerenje o vama, ili naprosto odbaciti kao tuđe mišljenje o kojemu nećete uopće razmišljati ni brinuti jer to što čujete o sebi govori o drugim ljudima a ne o vama poglavito ako su u pitanju neki ružni tračevi. Ne osvrćite se na to i samo gledajte naprijed. Ako su kritike konstruktivne onda ih svakako iskoristite.
3. Usporedbe s drugima
Možda nije u redu ako netko tko ne zaslužuje bude unaprijeđen na poslu, dobije posao na koji ste vi aplicirali i željeli, u sretnoj je vezi za razliku od vas koji ste ‘‘single‘‘, dobro živi, itd. i sve ostalo što vi nemate, a mislite da zaslužujete. Tako je kako je. Ako se previše samosažalijevate ništa nećete postići osim frustracija i još većeg nezadovoljstva. Pomirite se sa svim onim što imate ili nemate, rastite u zahvalnosti i promijenite sve ono što vam se ne sviđa, a na što možete utjecati umjesto da se samosažalijevate. Puno je toga na što svjesnim izborima možete utjecati i mijenjat na bolje i nastavite živjeti ostatak života sa svrhom. Pustite druge i fokusirajte se na sebe i kako se svjesnim i smislenim aktivnostima osjećati bolje i biti sretniji.
Mirella Rasic Paolini, specijalist struke za holističko mentalno i duhovno zdravlje