Smatraju se zdravijima od šećera, ali imaju skriveni rizik: ovo je prava istina o šećernim alkoholima

Kako postajemo sve svjesniji zdravstvenih rizika povezanih s dodanim šećerima, zamjenska sladila postaju sve popularnija. Neki vole aspartam, neki saharin ili sukralozu, a neki steviju. No, šećerni alkoholi, koji su još jedna alternativa bijelom stolnom šećeru, nekako prolaze ispod radara. Šećerni alkoholi su ugljikohidrati koji dijele kemijske karakteristike i sa šećerima i s alkoholima. No, za slučaj da se pitate, ne sadrže zaista alkohol u smislu žestokog pića. Poput drugih zamjena za šećer, šećerni alkoholi su vrsta niskokaloričnog zaslađivača koji pomaže u smanjenju kalorijskog unosa i unosa šećera, a često se koriste u velikom broju različitih vrsta hrane. Iako šećerni alkoholi imaju nekoliko značajnih zdravstvenih dobrobiti, imaju i ne baš simpatičnu negativnu stranu: probavne nuspojave kao što su plinovi, nadutost, grčevi i proljev.

Manje kalorični, ali i manje slatki od bijelog šećera

Šećerni alkoholi potječu od pravog šećera. Ipak, sadrže znatno manje kalorija od običnog bijelog šećera (1,5 kcal/g prema 4 kcal/g), što ih čini pametnijim izborom za kontrolu tjelesne mase. Oni ne uzrokuju nagli porast šećera u krvi, no, s obzirom na to da su ipak ugljikohidrati, podizat će ga polako.

- Zbog tog minimalnog utjecaja na šećer u krvi osobito su pogodni za dijabetičare - kaže Ashlee Bobrick, nutricionistica iz Wexner Medical Centra na Sveučilištu Ohio.

Šećerni alkoholi su bolji i za zdravlje zuba u odnosu na bijeli šećer. Ne potiču stvaranje karijesa jer nisu u interakciji s bakterijama zaslužnima za plak u usnoj šupljini. U stvari, čak mogu i pomoći u prevenciji karijesa. Jedna vrsta alkoholnog šećera, ksilitol, ističe se po svojoj sposobnosti uništavanja štetnih mikroba. Naposljetku, treba reći i da su šećerni alkoholi 25 do 100 posto manje slatki od šećera te stoga utječu na okus jela koja se s njima pripremaju.

U usporedbi s drugim zamjenama za šećer, također postoje neke razlike. Umjetna sladila nemaju kalorija, ne uzrokuju nikakav porast šećera u krvi i znatno su slađa od običnog šećera (čak 200 do 700 puta), ali imaju manje „prirodan” okus.

Gdje se nalaze

Šećerni alkoholi prirodno se nalaze u raznim vrstama voća i povrća, iako u malim količinama, no glavnina našeg unosa vjerojatno se sastoji od industrijski proizvedenih alkoholnih šećera koji služe kao aditivi u slasticama bez šećera ili sa smanjenim udjelom šećera.

- Bomboni i lizalice, sladoled, žvakaće gume, voćni namazi i pekarski proizvodi uobičajeni su izvori šećernih alkohola. No, ima ih i u prehrambenim proizvodima koje možda smatrate zdravima ili barem zdravijima, poput proteinskih pločica. U nekim od tih proizvoda vidjela sam ih u jako velikim količinama – ističe Janice Dada, nutricionistica iz Kalifornije.

No, ono što zapravo iznenađuje jest da alkoholni šećeri nisu ograničeni samo na hranu. Zahvaljujući pozitivnim učincima na dentalno zdravlje, važan su sastojak u proizvodima za oralnu higijenu, poput vodica za ispiranje usta i zubnih pasta.

Ima ih mnogo

Postoji mnogo različitih alkoholnih šećera, od kojih svaki ima svoju vlastitu relativnu slatkoću (u usporedbi sa šećerom), djelovanje na šećer u krvi, kalorijsku vrijednost i izvor. Nazivi mnogih od njih završavaju sufiksom „-ol”, što omogućuje da ih lakše pronađete na popisu sastojaka na proizvodima koje kupujete. Evo nekoliko primjera:

• Manitol: prirodno je prisutan u šparogama, maslinama, mrkvi, ananasu i batatu.
• Sorbitol: prirodno je prisutan u voću i povrću, a čest je i kao sastojak žvakaćih guma i slatkiša.
• Ksilitol: nalazi se u raznim vrstama voća i povrća, žitaricama i gljivama, a komercijalno se proizvodi iz izvora kao što su breza ili klipovi kukuruza. Također se često koristi u žvakaćim gumama.
• Laktitol: često je prisutan u čokoladama, žvakaćim gumama, sladoledu bez šećera, pekarskim proizvodima, te mekim i tvrdim slatkišima.
• Izomalt: vrsta šećernog alkohola dobivena od šećerne repe, koristi se u slastičarstvu, za izradu jestivih ukrasa, bombona i slično.
• Maltitol: nalazi se u sladoledima, žvakaćim gumama, pekarskim proizvodima, tvrdim slatkišima bez šećera i desertima s okusom čokolade.
• Hidrogenirani škrobni hidrolizat (HSH): u prehrambenoj industriji upotrebljava se kao sladilo i emulgator te kao sirovina u proizvodnji bombona. No, sastojak je i u mnogim kozmetičkim proizvodima za njegu kose i kože, kao i u vodicama za usta.
• Eritritol: prirodno je prisutan u voću poput dinja, krušaka i grožđa, kao i u fermentiranoj hrani poput sira i sojinog umaka, a proizvodi se i u našem tijelu. Često se koristi u slatkišima, čokoladi, žvakaćim gumama, pićima i pekarskim proizvodima.

Zašto izazivaju probavne probleme

Stvar je u načinu na koji se alkoholni šećeri metaboliziraju.

- Za razliku od običnog šećera, oni se teže metaboliziraju. Tijelo ih ne može u potpunosti probaviti ili apsorbirati u tankom crijevu pa stoga dolaze u drugi dio probavnog sustava gotovo netaknuti. Jednom kad dođu u debelo crijevo, privlače vodu i fermentiraju uslijed djelovanja crijevnih bakterija, što dovodi do stvaranja plinova, nadutosti i proljeva - pojašnjava Bobrick.

Nuspojave nemaju svi

- Iako šećerni alkoholi mogu biti okidač za probavne probleme kod svih, neki ljudi su osjetljiviji na njih, osobito osobe s postojećim bolestima probavnog sustava. Svatko tko ima sindrom iritabilnog crijeva imat će veći rizik za nuspojave. Isto vrijedi i za osobe koje imaju SIBO, celijakiju ili upalnu bolest crijeva. Iz istog razloga, osobe koje su imale kirurški zahvat na gastrointestinalnom traktu trebale bi izbjegavati alkoholne šećere u velikim količinama. Naposljetku, osobe sklone kardiovaskularnim bolestima trebale bi izbjegavati jedan određeni alkoholni šećer, a to je eritritol. Neka su istraživanja povezala eritritol s povećanim rizikom za stvaranje ugrušaka, koji su sami po sebi rizičan čimbenik za srčane bolesti i moždani udar. Na to bi trebalo obratiti pažnju ako inače imate povećan rizik za srčane bolesti - kaže Bobrick.

Mogu li se nuspojave izbjeći?

Najbolji početak je da provjeravate deklaracije s popisom sastojaka kako biste vidjeli sadrži li neki proizvod šećerni alkohol i koji. No, imajte na umu da nisu sve deklaracije potpuno transparentne. Ako su šećerni alkoholi navedeni na popisu, ovisno o količini i vrsti te mogućim nuspojavama za vas možete donijeti informiranu odluku hoćete li taj proizvod kupiti i konzumirati, u kojoj količini ili ga uopće nećete konzumirati.

- Na većinu ljudi utjecat će količina od oko 15 grama, no ako ste osjetljiviji na šećerne alkohole, taj prag može biti i niži. Stoga, ako je u nekom proizvodu više od 5 g alkoholnog šećera po porciji, a vi niste sigurni kako ćete reagirati, radije zaobiđite taj proizvod. Bolje biti oprezan nego poslije ispaštati - savjetuje Dada. Dodaje da biste se, čak i ako niste osjetljivi na šećerne alkohole, trebali držati 15 g dnevno kao gornje granice kako biste bili sigurni da ćete izbjeći neugodne probavne nuspojave. Ako ipak pretjerate, odgovarajuća hidracija i konzumiranje nekog drugog proizvoda mogu poništiti učinak alkoholnog šećera.