Simptomi koje ne biste smjeli ignorirati mogu biti znakovi iscrpljenosti ili toplinskog udara

Kako temperature svakog ljeta sve više rastu, bolesti izazvane vrućinom više nisu rijetkost. Bilo da ste na plaži, trenirate na otvorenom ili radite na suncu, jedno od najčešćih, ali i najpodcijenjenih stanja je iscrpljenost od vrućine.

Iako se često doživljava kao prolazna nelagoda ili “umor od sunca“, riječ je o ozbiljnom znaku da tijelo više ne uspijeva učinkovito regulirati svoju temperaturu. Ako se ne reagira na vrijeme, iscrpljenost može brzo prerasti u opasni toplinski udar.

Iscrpljenost od vrućine javlja se kada smo dulje izloženi visokim temperaturama, osobito u kombinaciji s vlagom i fizičkim naporom, a pritom ne unosimo dovoljno tekućine. Najčešće se javlja kod ljudi koji vježbaju ili rade na otvorenom, ali se može dogoditi i u zagušljivim prostorima, bez dovoljno ventilacije.

Simptomi se mogu razvijati postupno, a uključuju pojačano znojenje, hladnu i ljepljivu kožu, grčeve u mišićima, vrtoglavicu, umor, mučninu, glavobolju i ubrzan puls. Tjelesna temperatura može biti povišena, ali najčešće ne prelazi 40 stupnjeva Celzijusa. U nekim slučajevima, osoba može imati tamniji urin, nizak tlak prilikom ustajanja, pa čak i otečene gležnjeve ili šake.

Iscrpljenost i toplinski udar - razlike

Važno je znati razlikovati iscrpljenost od toplinskog udara, jer posljedice drugoga mogu biti kobne. Kod toplinskog udara tjelesna temperatura naglo skače iznad 40 stupnjeva, koža postaje suha i crvena, osoba može djelovati zbunjeno, gubi svijest, a znojenje često prestaje. U tom slučaju riječ je o hitnom stanju koje zahtijeva trenutačnu medicinsku intervenciju.

S druge strane, iscrpljenost od vrućine može se relativno lako liječiti kod kuće - pod uvjetom da se prepozna na vrijeme. Potrebno je odmah potražiti hladnije mjesto, najbolje klimatizirani prostor ili hlad, skinuti višak odjeće, rashladiti tijelo mokrim ručnicima, oblozima ili tušem te nadoknaditi izgubljenu tekućinu običnom vodom ili napitcima s elektrolitima. Alkohol, kava i gazirani sokovi nisu preporučljivi jer mogu dodatno dehidrirati tijelo. Položaj tijela također može pomoći - ležanje s blago podignutim nogama poboljšava cirkulaciju.

Ako se stanje ne poboljša unutar sat vremena ili se pogorša, treba odmah potražiti liječničku pomoć. Posebnu pažnju treba obratiti na simptome poput naglog gubitka svijesti, povraćanja koje sprječava unos tekućine, prestanka znojenja i drhtavice.

Prevencija

Postoji i niz preventivnih mjera koje mogu spriječiti ovakva stanja. Primjerice, izbjegavanje napora u najtoplijem dijelu dana, lagana i svijetla odjeća, redovito pijenje vode čak i kada ne osjećamo žeđ te konzumacija hidratantne hrane poput lubenice ili krastavaca. Osobe koje uzimaju određene lijekove – poput diuretika ili antidepresiva – trebale bi se dodatno savjetovati s liječnikom jer neki preparati mogu povećati rizik od dehidracije i pregrijavanja. Osobito ranjive skupine uključuju djecu, starije osobe, trudnice, kronične bolesnike i sve koji se još nisu aklimatizirali na visoke temperature.

U zatvorenim prostorima bez ventilacije – poput garaža, tavana ili stanova bez klime – rizik također postoji, osobito tijekom toplinskih valova. Stoga se iscrpljenost od vrućine ne smije shvaćati olako ni ignorirati, jer pravovremenom reakcijom možemo spriječiti ozbiljne posljedice.

Slušajte svoje tijelo, pijte dovoljno tekućine, rashladite se kad osjetite slabost i, možda najvažnije, ne podcjenjujte sunce.

Iscrpljenost od vrućine je ozbiljan znak da vaše tijelo vapi za hlađenjem. Iako je stanje u pravilu reverzibilno i lako se liječi, ako se ignorira, posljedice mogu biti kobne. Bilo da ste na plaži, u vrtu, u prometu ili na radnom mjestu, slušajte svoje tijelo, hidrirajte se i ne podcjenjujte moć sunca.