Ljeto je zasigurno godišnje doba koje mnogi s nestrpljenjem iščekujemo. Asocira nas na godišnji odmor, usporeniji ritam i naravno, sunčane dane. Međutim, ne i ekstremne vrućine uz koje vežemo ozbiljna i nimalo ugodna medicinska stanja poput toplinskog udara i iscrpljenosti.
Naime, do njih dolazi uslijed iscrpljivanja organizma u teškim uvjetima visoke okolišne temperature, a ponekad i visoke vlažnosti. Sve to dovodi do sloma mehanizama koji hlade naše tijelo. No, koliko smo doista upoznati s potencijalnim opasnostima i koliko su zapravo česti toplinski udari i iscrpljenost, u novom medicinskom video leksikonu objašnjava pročelnik Objedinjenog hitnog bolničkog prijema KBC-a Zagreb, prof. dr. sc. Ivan Gornik, dr. med., specijalist internist.
Zanimalo nas je kako toplinski udar izgleda?
- Kod toplinskog udara pacijent već ima poremećenu svijest, visoku tjelesnu temperaturu koja je i viša od 40°C. Koža je vrela i crvena, međutim, bez znoja zbog potpunog sloma mehanizama hlađenja. Drugim riječima, kad se tijelo prestane hladiti, ono se kreće zagrijavati, a to je po život opasno stanje jer prestaju funkcionirati svi tjelesni mehanizmi - objašnjava nam doktor i dodaje kako je toplinski udar danas tek rijetkost s kojom se u bolnicama susreću.
Suprotno tome, toplinska iscrpljenost je puno češća, a nju ćemo iskusiti, ističe, svaki put kad nismo dovoljno hidrirani, odnosno kad smo dugo izloženi visokim temperaturama. Iscrpljenost je stanje u kojem ćemo poželjeti stati, odmoriti se, popiti tekućinu ili skinuti sa sebe višak odjeće.
Osobe mogu kolabirati, no ne trebaju nužno izgubiti svijest. Ipak, ova također nimalo ugodna situacija pokazuje kapacitet okoline koja nas može ugroziti.
Kako se možemo zaštiti?
Univerzalni, međutim, zlata vrijedni savjeti kako se učinkovito zaštititi od toplinskog udara odnosno od iscrpljenosti je da u tijelo unosimo dovoljno tekućine, nosimo prozračnu i laganu odjeću kojom ćemo osigurati strujanje zraka oko kože, i naravno, izbjegavati direktno izlaganje visokim temperaturama.
Ugrožene skupine
Osim djece, u ugroženu skupinu ubrajamo starije i nemoćne osobe te kronične bolesnike. Dr. Gornik je u razgovoru naveo nekoliko tipičnih grešaka koje često radimo. Kao primjer istaknuo je osobe koje uzimaju diuretike i intuitivno smanjuju unos tekućine, zatim one osobe koje kao redovitu terapiju uzimaju lijekove za tlak, koji tijekom ljeta ima prirodno tendenciju pada. Pročelnik se također osvrnuo na nemoćne i nepokretne osobe kojima je često izazov uopće doći do vode.
Kako pomoći?
Zanimalo nas je što možemo učiniti do dolaska hitne pomoći ako naiđemo na osobu koja je doživjela toplinski udar ili iscrpljenost?
- Ovisi u kakvoj situaciji unesrećena osoba. Ako je ona bez svijesti, važno ju je staviti u bočni položaj. Ako je pak pri svijesti, osobu treba odvesti u hlad, vlažiti odjeću, proizvoditi strujanje zraka te dati joj tekućinu. Pritom, ako osoba povraća pa ne može piti, važno je ipak da unosi tekućinu, gutljaj po gutljaj dok ne dođe hitna pomoć koja će osigurati vensku primjenu tekućine - savjetuje dr. Gornik.
Medicinski video leksikon o toplinskom udaru i iscrpljenosti pogledajte u cijelosti:
Snimatelj: Davor Pongračić