Paraliza odlučivanja: Zašto nas velike odluke blokiraju i kako se pokrenuti?

Tijekom života suočavamo se s velikim odlukama i promjenama, od preseljenja i promjene posla do ostanka u vezi, prekida veze ili započinjanja nove, a stalan pritisak donošenja važnih odluka može nas dotući i blokirati. Takozvana paraliza odlučivanja ili, drugim riječima, situacija kad je toliko teško donijeti odluku da na kraju ne učinimo ništa, često na kraju prevlada. I drugi faktori, poput anksioznosti, perfekcionizma i neuroraznolikosti, također mogu utjecati na našu sposobnost donošenja odluka. A za žene, odlučiti što zaista želimo može biti još mnogo teže.

Psihologinja savjetuje plan od šest koraka koji pomažu u zauzimanju za sebe i donošenju odluka

SHUTTERSTOCK

- Često nastojimo usrećiti druge iako je mnogo važnije da usrećimo sebe svojom odlukom - kaže psihologinja dr. Sheena Kumar koja je pojasnila što se događa u našem mozgu kad se suočimo s nekom odlukom.

- Tada važemo prošla iskustva, potencijalne ishode i osobne vrijednosti kako bismo stigli do konačnog cilja, to jest odluke. No, emocije poput straha, uzbuđenja i nesigurnosti, također imaju utjecaj na odluku - kaže dr. Kumar koja, s drugim stručnjacima, predlaže plan u šest koraka za lakše donošenje odluke s kojom ćete biti zadovoljni baš vi.

1. korak: Zaustavite se i fokusirajte

Kao prvo, zaustavite se malo, iskoračite iz svakodnevnog kaotičnog ritma i osluhnite svoje tijelo i što vam ono govori.

- Kad se suočimo s velikim odlukama, naš živčani sustav može ući u poznati "bori se ili bježi" obrazac (u ovom slučaju, bori se, bježi ili smrzni se), što čini nemogućim jasno razmišljanje. Bori se ili bježi (ili smrzni se) je evolucijski stresni odgovor na opasnost: bori se vas priprema na suočavanje s prijetnjom, bježi vas tjera da pobjegnete od prijetnje, a smrzni se će vas jednostavno "smrznuti" - objašnjava psihoterapeutkinja Sarah Jones napominjući da, kad smo u modu za preživljavanje, našem tijelu je prioritet da se zaštiti, a ne da riješi problem. Dakle, prije nego što analizirate sve opcije, uzmite trenutak vremena da se posvetite sebi i zapitate se "Kako se vaše tijelo osjeća? Osjećate li napetost u prsima? Imate li grčeve u želucu?".

- Ako je odgovor potvrdan, počnite polako i duboko disati, udišući kroz nos i izdišući na usta, te se usredotočite samo na disanje. Pritom ponavljajte sebi "Sigurna sam" ili "Sve je u redu". Ako osjetite da ste smireniji, možete svoju pažnju preusmjeriti na problem donošenja odluke – savjetuje Jones, dok dr. Kumar sugerira da se konkretno zapitate "Što ja to trebam odlučiti?" jer jasno definiranje samog cilja odlučivanja može olakšati postupak donošenja odluke.

2. korak: Oslobodite se brige oko tuđih mišljenja

E, sad dolazimo na teži dio.

- Zapitajte se "Kad mišljenje nikog drugog ne bi bilo važno, što bih ja zaista željela?". Zapišite što god vam padne napamet, a zatim razmislite o tome je li bilo koji od problema koji vas muče nastao od očekivanja drugih ljudi, a ne zbog vaših vlastitih želja. Mnoge žene su odgajane tako da im prioritet budu tuđe potrebe, a ne njihove vlastite i često toga uopće nisu svjesne. Čak i ako sebe smatrate neovisnom, poruke koje šalje društvo i dalje mogu utjecati na vaš proces donošenja odluka - kaže Jones ističući da to ne znači da morate sami donijeti odluku.

- Prikupite relevantne informacije kako biste bolje razumjeli koje sve opcije imate. Na primjer, pokušajte razgovarati s ljudima koji su odabrali neku od tih opcija kako biste čuli kakvo je njihovo iskustvo, a zatim odlučite što je najbolje za vas – predlaže dr. Kumar.

3. korak: Pokušajte shvatiti što vas koči

Misli vam jure kao lude?

- Zapisivanje svega što vam padne napamet može vam pomoći da lakše izađete na kraj s tolikom navalom misli, mogućnosti, opcija i mogućih ishoda – kaže životna trenerica Kimberley O‘Sullivan koja smatra da je ključ dobrog donošenja odluka u prepoznavanju uvjerenja koja nas ograničavaju, kao i negativnih misli.

- Zapisivati misli možete tako da uz svaku zapisanu misao dodate riječ "istina" ili "fikcija". Na primjer, ako razmišljate o novoj ponudi za posao, plaća od 1.500 eura je činjenica, dok je misao "možda se neću dobro uklopiti u tim" fikcija. Fikcija je često glas sumnje u sebe – ističe O‘Sullivan. Dodaje da kad jednom dobro pogledate na sva ograničenja i jasno vidite da vas u donošenju odluke sputava hrpa lažnih, ograničavajućih uvjerenja, ostat će vam samo činjenice i točni podaci koji će vam pomoći da donesete informiranu odluku.

4. korak: Ne ganjajte perfekcionizam

Što ako ograničavajuća uvjerenja potječu od nekih karakteristika ili stanja uma, kao što je perfekcionizam?

- Mnogi ljudi vjeruju da odluka mora biti 100 posto ispravna ili će, u suprotnom, biti pogrešna, no takav način razmišljanja držat će vas zaglavljenom u situaciji u kojoj ne želite biti. Umjesto da tražite savršen izbor, zapitajte se "Koja je opcija dovoljno dobra da s njom napredujem u odnosu na ovo što sad imam?" – kaže Jones ističući i da je savršeno u redu promijeniti mišljenje.

5. korak: Testirajte odluku

Kako biste testirali svoju odluku, koristite metodu vizualiziranja buduće sebe, što uključuje zamišljanje sebe kakvi ćete biti za šest mjeseci ili možda čak za godinu dana ako donesete tu veliku odluku.

- Zamislite svakodnevni život, zapitajte se što se promijenilo, kako se osjećate. A zatim učinite isto i s alternativnom odlukom. Kako vam se ta verzija vaše budućnosti čini u usporedbi s onom prvom? Vrlo često će vam vaša emocionalna reakcija dati vrijedan uvid u to kako ćete se osjećati s jednom ili drugom odlukom. Možete čak i mentalno "isprobati" odluku na 48 sati i praviti se kao da ste već donijeli odluku. Na primjer, ako ste razmišljali o preseljenju u inozemstvo, recite sebi "Gotovo je, selim se" i obratite pažnju na to kako se osjećate. Donosi li vam to osjećaj uzbuđenja, olakšanja ili mira? Ili, pak, to u vama budi anksioznost i otpor? - savjetuje Jones ističući da će vam vaše emocije ponuditi veću jasnoću u odlučivanju nego što bi to ikada moglo pretjerano analiziranje.

6. korak: Pokrenite se

Kad jednom donesete odluku, otjerajte misli o tome da ste možda donijeli pogrešnu odluku.

- Donesite odluku samopouzdano i sigurno, poduzmite prve krake u vezi s tim i zatim razmišljajte o ishodu kako biste poboljšali svoj proces donošenja odluka u budućnosti. Donošenje bilo kakve odluke bolje je od toga da ostanete neodlučni. Imajte na umu da uvijek postoji neki drugi put i da ćete tada moći donijeti drugačiju odluku – kaže dr. Kumar, a s njom se slaže i Jones koja također tvrdi da je i loša odluka bolja ni od kakve odluke.

- Važno je donijeti odluku i zatim učiti iz nje, a ne ostati paraliziran i pustiti da vam prilika pobjegne ili promijeniti mišljenje ako odluka ne funkcionira. Često ne postoji tako nešto kao "ispravna odluka", postoji samo odluka s kojom smo sretni i zadovoljni – kaže Jones.

A što ako ste i dalje zabrinuti?

Imajte na umu da odluka nije konačna. Kad se radi o velikim odlukama poput novog posla, partnera ili preseljenja u novi stan ili grad, uvijek možete isprobati nešto novo. Prilagodbe i promjene u hodu su dio života, samo morate vjerovati u sebe da ćete znati "plivati" kroz bilo što što ćete doživjeti i iskusiti – kaže O‘Sullivan.

Zašto se toliko mučim oko odluke?

Ako se stalno borite s donošenjem odluka, to može biti znak da ste:

• Odrasli u kritičnom okruženju

Ako u vašem djetinjstvu pogreške nisu bile tolerirane, moguće je da se kao odrasla osoba mučite vjerovati vlastitoj procjeni. Umjesto da odluke gledate kao na prilike, možda ih doživljavate kao ispite koje morate položiti.

• U stalnoj potrazi za odobravanjem

Ako stalno važete kako bi drugi mogli reagirati ili želite udovoljiti ljudima, može vam biti teško vlastite potrebe staviti na prvo mjesto.

• Možda ste neuroraznoliki

Stanja poput ADHD-a i autizma mogu otežati donošenja odluka zbog izazova koje predstavljaju izvršne funkcije, senzorijalnog preopterećenja i poteškoća s filtriranjem opcija. Mozak se jednostavno može smrznuti kad se suoči s previše informacija, otprilike kao što se to ponekad događa s računalima.