Izbjegavate li i vi ući u koštac s teškim zadacima? Nadmudrite mozak ovim jednostavnim trikovima

Bilo da se radi o početku vježbanja, pospremanju stana ili hvatanju u koštac sa zahtjevnim e-mailom, naš mozak ima sposobnost da nas odvuče od neugodnosti. Ta reakcija nipošto nije lijenost, već obrambeni mehanizam.

- Mozak nije ‘programiran’ za ono što je dobro za nas, već za ono što se čini sigurnim i učinkovitim - kaže za Real Simple terapeutkinja Courtney Shrum.

Drugim riječima, teški zadaci mogu izazvati neizvjesnost ili rizik od neuspjeha, što živčani sustav doživljava kao prijetnju. Umjesto da se borite protiv toga, Shrum i drugi stručnjaci savjetuju da surađujete s načinom na koji mozak funkcionira i to na sljedeće načine:

Osam strategija za smanjenje otpora i motiviranja sebe na akciju

1. Preoblikujte zadatak kao izbor

Obaveze često zvuče i djeluju teže od izbora. Ako ‘moram nazvati roditelje‘ preoblikujete u ‘biram povezati se s roditeljima‘, zadatak se doživljava drugačije - više ne kao prijetnja nego kao vlastita odluka.

2. Resetirajte tijelo, resetirajte mozak

Preopterećenost može paralizirati. Zato radnje poput protresanja ruku, brzog hodanja ili dubokog disanja mogu prekinuti stresnu reakciju.

- Fizička aktivacija prekida reakciju ‘zamrzavanja’ i pomaže da se ponovno angažiramo u zadatku - objašnjava Shrum.

3. Povežite zadatak s nečim ugodnim

Spojite neugodan zadatak s nečim što volite. Posao poput pranja suđa ili rublja lakše će proći uz omiljeni podcast, glazbu ili kavu.

- Mozak traži neposrednu nagradu, stoga povezivanje zadatka s ugodnim iskustvom pomaže motivaciji - kaže psihoterapeutkinja Alexandra McNulty i dodaje da čak i mali dodaci poput paljenja svijeće ili stvaranja ugodne atmosfere mogu učiniti zadatke privlačnijima.

4. Pravilo od pet minuta

Najteže je započeti, stoga ako si kažete da omraženom zadatku morate posvetiti samo pet minuta, veća je vjerojatnost da će vaš mozak puno lakše prihvatiti dio oko ‘moranja‘.

5. Podijelite zadatak na manje korake

Budimo iskreni, veliki projekti djeluju zastrašujuće ponajviše jer se rezultat čini miljama udaljen i, još gore, izvan naše kontrole. Stoga podjela na manje, konkretne korake smanjuje osjećaj preopterećenosti i stvara početni zamah. Plastičan primjer može biti u mnogima omraženom preslagivanju ormara. Ideja je da počnete s jednom policom danas, a drugom sutra. Osim toga, motivacija proizlazi iz akcije, smatra McNulty.

6. Zamislite završetak

Vizualizacija rezultata pomaže mozgu da se prebaci s izbjegavanja na akciju. Psihologinja, dr. Andrea Gleim, predlaže da zamislite i konačni rezultat, primjerice zadovoljstvo nakon treninga, i najvjerojatniju prepreku, umor nakon posla. Zatim isplanirajte mali korak za prevladavanje prepreke, poput pripreme odjeće za vježbanje unaprijed.

- Kad jasno zamišljamo buduće nagrade, one se čine bližima - objašnjava Gleim.

7. Uključite socijalnu podršku

Podrška može biti snažan motivator. Bilo da se radi o prisutnosti druge osobe dok radite ili izvještavanju poslovnog partnera, društvena prisutnost smanjuje želju za odgađanjem.

8. Poštujte vrijeme i budite nježni prema sebi

Funkcije mozga koje se bave planiranjem i samokontrolom najbolje rade kad ste odmorni, pa su sredina prijepodneva ili rani poslijepodnevni sati često optimalni za teže zadatke.

- Administrativne poslove ostavite za period kada imate manje energije - savjetuje Gleim. - Ako propustite zadatak, nemojte se kriviti. Kad pristupimo neuspjehu s radoznalošću umjesto sa sramom, lakše se oporavljamo i zadržavamo naviku.