Depresija iza maske: Terapeutkinja otkriva pet očitih, a manje prepoznatih simptoma

Depresija se ne očituje uvijek kroz tugu ili suze. Njezini simptomi mogu biti vrlo suptilni i lako proći nezapaženo. Budući da jedan od šest odraslih u Ujedinjenom Kraljevstvu doživljava umjerene do teške simptome depresije, jasno je da ona ne bira ni dob, ni spol, ni društveni status. Pogađa i visoko funkcionalne pojedince, koji skrivaju patnju iza maske uspjeha, kao i starije osobe koje žive u osami. Depresija često djeluje iz sjene, prikrivena prividno urednim i ispunjenim životom.

Primjer stvarne situacije: „Lara je uspješna menadžerica koja je uvijek dotjerana, pozvana na svaki društveni događaj, nikada ne izostaje s posla. Međutim, iznutra osjeća iscrpljenost i prazninu. Aktivnosti koje su joj nekad donosile užitak, poput čitanja ili bavljenja sportom, više nisu bile izvor zadovoljstva. Svijet joj je postao siv, a u dubini duše osjeća se kao da se gubi.“

Vanjski izgled ne otkriva unutarnje borbe

Važno je osloboditi se uvjerenja da se depresija može prepoznati samo na temelju nečijeg izgleda. Osoba može biti dotjerana, nasmijana i društveno aktivna, a da pritom proživljava duboku unutarnju patnju. S druge strane, zapušten izgled i zanemarivanje osobne higijene mogu također biti znakovi upozorenja.

Skrivena depresija često se manifestira kroz distimiju - kronično sniženo raspoloženje koje može trajati godinama. Prate ju umor, niska motivacija i osjećaj praznine. Iako takve osobe mogu funkcionirati u svakodnevnom životu, njihova emocionalna patnja ostaje nevidljiva. Čest simptom je i anhedonija - nemogućnost doživljavanja užitka u aktivnostima koje su nekoć donosile radost. Osobe pogođene anhedonijom mogu se i dalje smiješiti i sudjelovati u društvenim aktivnostima, no iznutra osjećaju gubitak smisla.

Fizički znakovi koje ne treba zanemariti

Depresija se često odražava i kroz tijelo - bilo kroz nagli gubitak ili dobivanje tjelesne težine, kroničnu iscrpljenost, glavobolje, probavne smetnje, bolove bez jasnog uzroka, a također, nesanicu. Takvi simptomi često ostanu neprepoznati kao dio šireg psihičkog stanja jer ih osobe, ali i njihova okolina, tumače kao „normalne“ ili prolazne. Kronična nesanica ili prekomjerno spavanje također su često povezani s depresijom. Ove promjene u obrascu spavanja mogu dodatno pridonijeti fizičkoj iscrpljenosti i povećati osjećaj emocionalne tuge i praznine. Kronična depresija može utjecati na vaš imunološki sustav, povećavajući osjetljivost na prehlade i infekcije. To može biti još jedan fizički simptom koji ostaje neprepoznat kao povezan s mentalnim zdravljem.

Promjene u ponašanju i raspoloženju

Depresija može promijeniti ponašanje i emocionalne reakcije osobe. Iznenadni izljevi bijesa, pojačana razdražljivost, povlačenje, česte epizode tuge ili plača - sve su to potencijalni znakovi visoko funkcionalne depresije. U radnom okruženju može doći do smanjene produktivnosti, češćih bolovanja ili gubitka interesa za zadatke. U obitelji, osoba može zanemarivati svakodnevne obveze i povlačiti se iz interakcija, što okolina može protumačiti kao lijenost ili nemar, a zapravo se radi o ozbiljnoj unutarnjoj borbi.

Kad je sve „naizgled u redu“, a zapravo nije

Osobe s visoko funkcionalnom depresijom često uspješno obavljaju svoje obveze, njeguju zdrav način života i izvana djeluju stabilno. No iza te vanjske slike krije se svakodnevna borba. Glumljenje normalnosti i nastojanje da se uklopi u društvene norme iscrpljuju emocionalne rezerve. Povlačenje, otkazivanje dogovora i izbjegavanje kontakata često su tihi znakovi da osoba više ne može izdržati pritisak. Primjerice, netko tko je donedavno pronalazio utjehu u tjelovježbi može shvatiti da trening više ne donosi olakšanje. Okolina, međutim, možda neće primijetiti nikakvu promjenu jer osoba i dalje „funkcionira“.

Otvorena komunikacija čini razliku

Stigma vezana uz mentalne poremećaje i dalje je snažna prepreka traženju pomoći. Mnogi se boje da će biti osuđeni ili da će drugima biti teret. Još češće, ljudi vjeruju da će teško razdoblje jednostavno proći samo od sebe - no istina je da se stanje bez stručne pomoći i emocionalne podrške rijetko poboljša. Upravo zato depresija često ostaje skrivena, tiha i nerijetko postaje dugotrajan i ozbiljan problem.

Ako primijetite da se netko iz vaše okoline promijenio, povukao ili djeluje iscrpljeno, ne čekajte da vam sam priđe. Obratite mu se s iskrenom zabrinutošću i pokažite spremnost da ga slušate, bez prekidanja i bez prosudbi. Ipak, važno je izbjegavati fraze poput „Bit će bolje“, jer takve riječi, iako možda imaju dobru namjeru, često ne nude stvarnu utjehu osobi koja se osjeća zaglavljeno u svom bolnom iskustvu. Osoba koja pati od depresije već osjeća duboki gubitak nade, a takve fraze mogu joj samo pojačati osjećaj da je njezina patnja neshvaćena ili minimizirana. Umjesto toga, pružite joj prostor da izrazi svoje osjećaje, pokažite razumijevanje i prihvaćanje, i recite nešto poput: „Vidim da ti nije lako“ ili „Tu sam da te slušam kad budeš spremna“. Kroz otvorenu komunikaciju i prisutnost možete pomoći osobi da osjeti podršku, a to može biti prvi korak prema traženju stručne pomoći. Ne podcjenjujte moć razumijevanja i suosjećanja. Ponekad iskren razgovor i osjećaj prihvaćenosti mogu doslovno spasiti život.

Pravovremena pomoć je ključna

Ako neki od spomenutih simptoma traju dulje od dva tjedna i osoba ne reagira na uobičajene načine suočavanja, vrijeme je za stručnu pomoć. Traženje pomoći nije znak slabosti, već prvi korak prema ozdravljenju. Bez odgovarajuće podrške, visoko funkcionalna depresija može se razviti u teži oblik, što dugoročno može negativno utjecati na mentalno i fizičko zdravlje, kvalitetu života te međuljudske odnose. Prepoznavanje znakova i pravodobna reakcija mogu učiniti veliku razliku - zato je važno razgovarati, slušati i pružiti podršku onima kojima je potrebna. Ne čekajte da problemi postanu nepodnošljivi - potražite pomoć, za sebe ili za nekoga do koga vam je stalo. Vaš korak može spasiti život.