Po povratku kući iz noćne smjene čak se 97 posto zdravstvenih djelatnika barem jednom osjećalo toliko iscrpljeno da su posumnjali u vlastitu sigurnost za volanom. Dodatno zabrinjava što je 63 posto ispitanika doživjelo ili gotovo doživjelo prometnu nesreću na povratku iz noćne smjene, pokazalo je pilot-istraživanje provedeno među zdravstvenim djelatnicima na području Zagreba. Ovi su podaci potaknuli članove Udruge Sentinel Uma, koja se bavi zaštitom mentalnog zdravlja liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika, da pokrenu prvi program subvencioniranog prijevoza koji nastoji sniziti navedene zabrinjavajuće postotke sufinanciranjem troškova prijevoza taksijem za zdravstvene djelatnike. Partner u projektu je Uber.
- Program je namijenjen medicinskom osoblju koje se vraća kući nakon noćne smjene i omogućuje im sigurniju alternativu povratku osobnim automobilom, javnim prijevozom, biciklom ili pješice, u trenucima kada je umor jedan od glavnih uzroka prometnih nesreća. Pilot-projekt počeo je ljetos u jednoj zagrebačkoj bolnici. Kolege su odlično reagirali, što nas je potaknulo na proširenje projekta, pa sada pokrivamo zdravstvene ustanove na četiri lokacije u Zagrebu - kaže dr. Petra Sertić, spec. internističke onkologije i suosnivačica Udruge.
Neprospavana noć
Po prikupljenim iskustvima, za većinu zdravstvenih djelatnika noćna smjena znači potpuno neprospavanu noć, a na posao uglavnom dolaze vlastitim automobilom. Treba reći da umor na poslu dovodi do grešaka, sporijih reakcija, smanjene empatije i emocionalne otupljenosti, a njegova je rizičnost u prometu, za vozača i za ostale sudionike u prometu, i dovela do ovog projekta. Istraživanja pokazuju da vožnja nakon 17 sati budnosti djeluje jednako kao 0,5 promila alkohola u krvi, dok 24 sata budnosti odgovara jednom promilu.
- Povratak kući iz noćne smjene mnogi zdravstveni djelatnici opisuju kao vožnju na autopilotu. Neki ga se ne sjećaju ili doživljavaju mikrospavanje - kratke, spontano nastale epizode sna koje predstavljaju ozbiljan rizik za sigurnost u prometu. Često govore o zakašnjelim reakcijama, ne samo tijekom vožnje, već i dok pješače nakon noćne smjene (npr. prijeđu cestu kroz crveno svjetlo ili propuste stanicu u javnom prijevozu). Reakcije na projekt su izuzetno pozitivne, drago nam je što smo ga omogućili svim kolegama koji dežuraju, a cilj nam je proširiti ga na još više ustanova i izvan glavnog grada. Uber omogućuje 70 posto popusta (kod unosa posebnog koda putem vlastitog računa) na vožnju svim zdravstvenim djelatnicima koji odlaze iz noćne smjene i u jutarnjim satima naručuju prijevoz prema kući s lokacija uključenih zdravstvenih ustanova. Navedene kodove, koje pomažu distribuirati naši volonteri, dosad je iskoristilo više od 200 zdravstvenih djelatnika - zadovoljna je dr. Sertić dosadašnjim tijekom projekta.
Čuvari uma
Udruga Sentinel Uma djeluje šire od organiziranja prijevoza. Pokrenuta je kao odgovor na stigmu oko mentalnog zdravlja liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika koji svakodnevno rade pod pritiskom, nerijetko u neadekvatnim uvjetima, suočeni s patnjom pacijenata i teškim odlukama, zbog čega su među najrizičnijim profesijama za sagorijevanje i sklonost suicidu. Pored toga, u sustavu u kojem se očekuju izdržljivost i nepogrešivost rijetko se govori o stresu, ranjivosti i posljedicama emocionalno zahtjevnog rada.
- Cilj nam je stvoriti okruženje u kojem je normalno priznati da nam je teško i potražiti podršku. Inicijativa je krenula kroz suradnju Sekcije mladih onkologa i Sekcije mladih psihijatara, a podržali su nas HUBOL i sve relevantne strukovne komore, kao i Fighting Fatigue Together Hrvatska, ogranak međunarodne organizacije posvećene problemu umora zdravstvenih djelatnika, koji su nam partneri općenito i u ovom projektu - navodi dr. Sertić, a dr. Lea Murn, spec. psihijatrije i suosnivačica Udruge, dodaje kako u nazivu udruge spajaju njihove dvije specijalizacije.
Sentinel je pojam koji u onkologiji označava "čuvara", a um je, naravno, središnji pojam u psihijatriji. Time poručuju da mentalno zdravlje zdravstvenih djelatnika nije nešto što se smije prepustiti slučaju, nego ono što treba aktivno čuvati, prije nego što dođe do krize. Obje liječnice srele su se s iskustvom burnouta, znaju i za mnoga slična iskustva kolega, nažalost i za suicide, što ih je duboko potreslo i natjeralo da se zapitaju kako je moguće da ne postoji organizirana skrb za mentalno zdravlje zdravstvenih djelatnika.
- Godinama se osjećala vrlo konkretna potreba da se nešto poduzme, pa nam je namjera kod osnivanja bila ta da stvorimo mjesto i zajednicu gdje će se govoriti o umoru i stresu na poslu, o sagorijevanju, gubitku pacijenata, uvjetima rada i o tome koliko sve to utječe na nas - kaže dr. Murn.
Mentalne teškoće
Najveći su pritisci u zdravstvenom sustavu, navodi, tehničke i emocionalne prirode. Liječnici su svakodnevno suočeni s velikim brojem pacijenata, manjkom vremena, a nerijetko i kadra. Često osjećaju da rade u neodrživom ritmu, a da očekivanja okoline ostaju jednako visoka - i pacijenata, i sustava, i kolega, ali i vlastita. Emocionalni teret stvaraju teške odluke, suočavanje s neizvjesnim ishodima, razgovori o smrti, odgovornost koja ih prati i kad odu kući. Mnogi liječnici navode kako ih dodatno opterećuju organizacijski faktori, ali i međuljudski odnosi, nekolegijalnost, kompetitivnost i nezdrava radna atmosfera u kojoj se vrednuju izdržljivost i uspjeh, a ne dobrobit osobe.
- Utjecaj svih tih čimbenika na mentalno zdravlje liječnika snažan je i kumulativan. Najčešći problemi su kronični stres, anksioznost, emocionalna iscrpljenost, moralni distres i burnout - govori dr. Murn i dolazi do najteže posljedice spomenutih faktora: - Kod zdravstvenih djelatnika, osobito među liječnicama, nažalost, imamo zabrinjavajuće visoke stope suicidalnosti. Posebnost problema s mentalnim zdravljem liječnika jest to što su mnogi od njih visokofunkcionalni do samog kraja, profesionalno stabilni, odgovorni, dostupni, i njihova je unutarnja patnja okolini gotovo nevidljiva. To ih čini izuzetno ranjivima, jer se potreba za pomoći puno teže prepoznaje.
Psihološka pomoć
Nažalost, formalni kanali podrške nedovoljno su razvijeni. U Udruzi su pokušali provesti istraživanje kako bi dobili sliku o dostupnosti psihološke pomoći za zdravstvene radnike u ustanovama, ali većina bolnica nikada im nije odgovorila na upit. One koje jesu uglavnom su potvrdile da takvi programi ne postoje.
- Zdravstveni djelatnici često su prepušteni sebi u traženju pomoći, a puno njih nije sklono potražiti pomoć u sustavu i od institucija zbog straha od stigme. Želja nam je da nijedan zdravstveni djelatnik ne mora biti sam u tome što prolazi, stoga kroz Sentinel Uma nudimo psihoedukaciju, programe prevencije i otvoreni razgovor koji potiče destigmatizaciju, a da je to efikasno, potvrđuju nam kolege koji nam se u sve većem broju javljaju s porukama da žele psihološku pomoć. To govori da potreba postoji, da spremnost raste i da se polako, ali sigurno, stvara kultura otvorenosti i razgovora, a ne šutnje - kaže dr. Murn.
Udruga je dosad pokrenula niz aktivnosti za podizanje svijesti i pružanje konkretne podrške zdravstvenim djelatnicima. Inicijativa je krenula na društvenim mrežama, gdje su liječnici prvi put otvoreno progovorili o vlastitim iskustvima, a video sadržaji ubrzo dosegnuli više od pola milijuna pregleda. Projekt je prerastao u udrugu s više od 30 volontera i nizom suradnji te su održali deset stručnih webinara o mentalnom zdravlju zdravstvenih djelatnika.
Kako kaže dr. Sertić, njihova je poruka jasna: briga o mentalnom zdravlju zdravstvenih djelatnika nije izbor nego nužnost, jer samo ako imaju adekvatnu podršku, oni mogu pružati sigurnu i kvalitetnu skrb pacijentima. Dugoročno žele osigurati besplatnu i dostupnu psihološku podršku svim zdravstvenim djelatnicima, kroz peer-support programe, tj. programe podrške kolega i individualno savjetovanje, a pripremaju i novu sezonu psihoedukativnih webinara.
Više tema o zdravlju pročitajte u novom broju Doktora u kući. Potražite ga od ovog četvrtka, 4. prosinca.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....