Svaka namirnica ima svoju jednakovrijednu zamjenu - evo koja je za jaja, kravlje mlijeko, ribu, gluten...

Alergija na hranu najčešće podrazumijeva da se iz jelovnika izbaci namirnica koja izaziva reakciju. Osobama koje imaju nutritivnu alergiju općenito se preporučuje da manje jedu i bjelanjak, čokoladu, kikiriki, jagode i šumsko voće, kocke za juhu i konzervirane proizvode, kola napitke, med, morske plodove, pivo, rajčicu, sir...

Intolerancija se smatra blažim oblikom i ne zahtijeva trajno izbacivanje određene namirnice iz prehrane kao, primjerice, alergija na gluten. Osobe kojima je dijagnosticirana celijakija doživotno trebaju biti na strogoj bezglutenskoj prehrani, dok će oni koji imaju preosjetljivost na gluten u nekom razdoblju moći ponovno jesti pšenične proizvode. Razina antitijela u krvnom testu intolerancije na hranu obično određuje i na koliko je vremena potrebno izbaciti iz prehrane pojedinu namirnicu.

Kad se iz prehrane izbace sumnjive namirnice, najčešće se povuku svi neugodni simptomi. Tada se može pokušati postupno, u manjim količinama, pojedinu namirnicu vraćati na jelovnik. Oko 25 posto intolerancija odnosi se na intoleranciju glutena, 15-17 posto otpada na intolerancije na mliječni protein, a ostale su intolerancije zastupljene u približno jednakom postotku.

Svaka namirnica može se zamijeniti nutritivno jednakovrijednom namirnicom koja neće izazivati reakciju u organizmu.

AKO IZBJEGAVATE GLUTEN

Integralne, neprerađene cjelovite žitarice važne su u prehrani jer sadrže vlakna i vitamine B skupine. Osobe koje ne mogu jesti gluten ne mogu zapravo jesti pšenicu, ječam, raž, najčešće i zob, a te se žitarice jednostavno mogu zamijeniti kukuruznim brašnom, smeđom rižom, prosom, heljdom, lanom, amarantom i kvinojom. Heljda se do sada uglavnom smatrala žitaricom bez glutena, no bilježi se i alergija na heljdu. Istina, nije česta, ali može izazvati ozbiljne reakcije slične onima kakve izaziva kikiriki. Važno je pripaziti da prilikom uzgoja, prerade i skladištenja dopuštene žitarice nisu u dodiru sa pšenicom, odnosno glutenom.

AKO STE ALERGIČNI NA KRAVLJE MLIJEKO

Osobe s alergijama i preosjetljivosti na mlijeko reagiraju na šećer iz kravljeg mlijeka - laktozu ili mliječne bjelančevine kazein ili sirutku. Kao zamjene koriste se rižino, bademovo ili sojino mlijeko, no kako ne mogu potpuno nadoknaditi hranjivost kravljeg mlijeka, preporučuje se jesti namirnice bogate kalcijem poput lisnatog povrća, mahunarki, voća i ribe.

AKO NE JEDETE RIBU I ŠKOLJKE

Za razliku od soje ili jaja kod kojih alergijske reakcije s godinama slabe, alergija na ribu i školjke smatra se vrlo jakom alergijom. Riba je vrijedan izvor omega-3 masnih kiselina, koje su važne za zdravlje srca i krvožilnog sustava. Oni koji ne mogu jesti ribu i školjke, zamjenske hranjive sastojke u organizam mogu unijeti piletinom, lanenim sjemenkama, orasima ili dodacima prehrani s omegom-3.

AKO NE JEDETE KIKIRIKI I ORAŠASTE PLODOVE

Proteini iz orašastih plodova mogu potaknuti vrlo teške alergije i anafilaktički šok. I kikiriki, koji nije orašasti plod već povrće iz porodice mahunarki, može izazvati mnogo problema. Alergija na kikiriki jedna je od pet najčešćih alergija na hranu u djece i odraslih. Te su namirnice bogate cinkom, željezom i magnezijem, važan su izvor proteina u prehrani, a kao njihove zamjene jedu se grah, piletina i riba.

AKO NE JEDETE SOJU

Neki sojini proizvodi mogu uzrokovati alergiju, a neki, poput sojina ulja, nisu alergeni. Međutim, soja je vrlo česta u drugim namirnicama (mesni i pekarski proizvodi, čokolada, žitarice) pa je katkad nije jednostavno izbjeći. Kao i jaja, i soja se u prehrani može zamijeniti mesom, ribom, mahunarkama, a sojino mlijeko rižinim ili bademovim.