Prije svega, jako su ukusne. Da nije tako, ne bi bile tako popularne u gastronomiji ni u nutricionizmu. Ma koliko neka namirnica bila poželjna po svom kemijskom sastavu, ako nije ukusna i podatna za pripremu raznih jela, teško će pronaći svoj put do potrošača samim tim i do istraživača. No, na sreću, njih volimo baš svi - i konzumenti i istraživači.
Greška koju radimo
U našem podneblju poznatije su divlje, samonikle šparoge. Kultura života još nas uvijek, na spomen šparoga, asocira na šetanje po kršnim obroncima i natjecanje u količini ubranih šparoga. Netko ima ‘urođeno oko‘ za branje šparoga pa ih nakon šetnje donese čitav mac dok pak netko poput mene jedva da ubere pet i to uz pomoć navigacije ostalih berača. Na spomen uzgojenih šparoga većina reagira s negodovanjem s nezaobilaznim ‘ma nije to to‘ i radije će izdvojiti duplu pa čak i tri puta veću količinu eura za divlje šparoge nego kupiti uzgojene. A to je zapravo greška. Uzgojene šparoge (zelene, bijele ili ljubičaste) jednako su vrijedne kao i divlje. Naravno da su osiromašene za onaj detalj uzbuđenja i šetnje po lijepom vremenu tijekom lova na šparoge ali nutritivno nema veće razlike.
Odličan su izbor za trudnice
Dosta se piše i komentira njihov bogat izvor vitamina B2, B6 i folne kiseline posebice važne za trudnice što ih čini izvrsnom hranom za ovu populaciju. Naime, većina trudnica i žena koje planiraju trudnoću dodatno unose folnu kiselinu koja je bitna za razvoj živčanih stanica fetusa. Mikronutrijenti iz prirodnih izvora (iz hrane) imaju značajno bolju bioraspoloživost i iskorištenje u crijevima nego iz dodataka prehrani pa su samim time šparoge prikladne kao primarni izvor za žene u reproduktivnoj dobi.
Zdravstvene dobrobiti
Poznato nam je i da aktivno sudjeluju u čišćenju organizma i uklanjanju štetnog amonijaka iz tijela. Mehanizam nije u potpunosti istražen, ali dovoljno da to možemo istaknuti kao činjenicu i koristiti ih i u tu svrhu. Zanimljivo je da neki njihovi sastojci pomažu u metabolizmu žučne kiseline što u konačnici pomaže radu jetre i gušterače te direktno utječe na smanjenje razine kolesterola u krvi i stoga se preporučuju u prehrani osoba koje pate od dislipidemije (povišenog kolesterola i masne jetre). Sadrže i inulin. Inulin je doslovno hrana za naše dobre bakterije. Neprobavljiv je za nas, ali probiotici crijeva u njemu uživaju. Na račun inulina povećava se broj Bifidobakterija i Laktobacila. Osobe koje redovno primjenjuju probiotike zbog raznih razloga opušteno mogu smanjiti dozu ako serviraju šparoge dva puta tjedno.
Ne treba nas uplašiti ako nam nakon konzumacija šparoga urin poprimi čudan miris. To je jednostavno tako i prema dosadašnjim spoznajama nema većeg značaja niti obrazloženja. Manji (nedovoljni) broj istraživanja pokazao je toksičan učinak saponina i ekstrakta etanola iz stabljike na stanice raka pa im se sve više pripisuje i antikancerogeno djelovanje. Šparoge bi se trebale naći na jelovniku oboljelih od svih oblika šećerne bolesti, do predijabetesa po do dijabetesa tipa I jer preko nekih svojih mehanizama pomažu i regulaciji šećera.
Niskokalorične su i mogu se jesti sirove
Unatoč svim zdravstvenim benefitima šparoga ne smijemo zaboraviti i to da su jako hranjive i zasitne, a da pri tome njihova energetska vrijednost jedva prelazi 20 kcal na 100 g sirovih šparoga. Šparoge se mogu jesti i sirove, takve su i najukusnije.
Korisno je znati
- Manje su gorke nego kuhane, a ako ih prije primjene potopimo u ledenoj vodi pa osušimo možemo osjetiti njihovu potpunu hrskavost. Tako sirove najbolje zadržavaju svoja nutritivna svojstva.
- Svakom daljnjom preradom, smanjuje se vrijednost nutrijenata, ali ne previše s obzirom na to da svi recepti sa šparogama zahtijevaju termičku obradu od svega nekoliko minuta. Najviše se gubi kuhanjem u vodi zato ih je dovoljno kratko blanširati i servirati.
- Uzgojene šparoge izvrsne su za pripremu juha, a s obzirom na to da se u tom obroku čuva tekućina od kuhanja, nutrijenti izgubljeni otapanjem u vodi, lako će pronaći put do naših crijeva.
- Šparoge su dobre za svakoga. Za zdrave, bolesne, trudnice, dojilje, ali i za malu djecu koja često i nisu baš neki ljubitelji šparoga. Naime, djeca nemaju još dovoljno razvijene okusne pupoljke pa je okus šparoge kod njih često drugačiji nego kod odraslih osoba. Intenzivan je pa ih ne šparoge ne treba siliti. Dovoljno je da ih mirišu i vide tijekom pripreme. Jednom kad budu dovoljno zreli, aktivirat će se zapisi spremljeni od takvog oblika kontakta sa šparogama te će poput nas, postati pravi ljubitelji.
- U sezoni šparoga, koja traje od ožujka do kraja svibnja, berite ih sami, šetajte, uživajte u lijepom vremenu, napinjite oči i zdravo se frustrirajte kada ih ne uočite iz prve.
- Izvan sezone kupujte i redovno jedite uzgojene šparoge, nećete pogriješiti ni uludo potrošiti novac.
Polpete od šparoga i tikvica
- 1 velika tikvica
- 1 jaje
- 1 manja kapula
- 1 manji batat
- Divlje šparoge - vezica
- Sol
- Papar
- Cornflakes - 2 žlice (možda i više)
- Sol
- Papar
- Origano
Priprema:
1. Kapulu nasjeckati u sjeckalici, batat i tikvicu naribati, a kruh natopiti u malo mlijeka.
2. Cornflakes samljeti, divlje šparoge nasjeckati, kruh ocijediti i pomijšati sve sastojke u smjesu.
3. Mokrim rukama i žlicom formirati manje polpete.
4. Polpete se mogu frigati, peći u fritezi na suhi zrak ili na papiru za pečenje kako tko voli.
Salata od šparoga
- Debele zelene uzgojene šparoge
- Rajčica
- Ribana mrkva
- Proso
- Avokado
- Kefir
- Maslinovo ulje
- Med
- Aceto balsamico
- Sok od limuna
Priprema:
1. Šparoge nasjeckati na tanke kolutiće. Pomiješati ih s rajčicom i ribanom mrkvom.
2. Proso skuhati, ohladiti pa umiješati u povrće.
3. U električnoj miješalici napraviti preljev od zrelog avokada, dvije žlice kefira, dvije žlice maslinovog ulja, žlice soka od limuna, žličice meda i žlice aceta.
4. Dresingom začiniti salatu.
5. Sol i papar dodati po želji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....