Prof. Dario Rahelić: ‘Kada se pojave komplikacije, osoba ima dijabetes već deset do 15 godina‘

Svjetski dan dijabetesa, 14. studenoga, povod je da se upozori kako svake godine od ove bolesti u Hrvatskoj oboli velik broj ljudi. Prevencija i edukacija sve su važnije, o čemu smo razgovarali s predstojnikom Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, izv. prof. prim. dr. sc. Darijem Rahelićem, endokrinologom i dijabetologom.

Godišnje u Hrvatskoj od šećerne bolesti oboli 30.000 do 35.000 osoba, ukupno registriranih oboljelih od tipa 1 i tipa 2 ima oko 400.000, a procjenjuje se da još oko 300.000 ljudi živi s nedijagnosticiranom šećernom bolešću. Dijabetes ne boli i u ranim fazama zapravo nema simptoma. Kada se pojave prepoznatljivi simptomi poput učestalog mokrenja i izrazite žeđi, tada je glukoza u plazmi već prešla vrijednosti od 10 ili 11 mmol/l.

Najčešće se bolest otkrije slučajno, a kad netko razvije komplikacije, dijabetes ima već deset do petnaest godina. Nerijetko osobe dođu u bolnicu zbog srčanog udara, problema s vidom ili ranice na nozi koja ne zacjeljuje, da bi se otkrilo kako zapravo imaju šećernu bolest.

Redoviti pregledi

Za pravovremeno otkrivanje predijabetesa i dijabetesa važni su redoviti sistematski pregledi, a posebno bi to trebale imati na umu osobe prekomjerne tjelesne mase, one s inzulinskom rezistencijom i žene koje su u trudnoći imale gestacijski dijabetes, jer su one u povećanom riziku cijeli život. Potrebno je kontrolirati glukozu postprandijalno, jer izmjerena natašte ne mora biti dovoljan pokazatelj - moguće je da tada bude uredna, a da previše skoči dva sata poslije obroka. Pored toga, danas svatko pomoću kalkulatora rizika može izračunati osobni rizik za razvoj dijabetesa u sljedećih deset godina.

Napretka u liječenju dijabetesa u Hrvatskoj ima i mogu s ponosom reći da su gotovo svi lijekovi koji su registrirani u Europi dostupni i kod nas, neki na A listi HZZO-a, neki na B listi. Mislim da određeni lijekovi s B liste apsolutno imaju mjesto na A listi. To je, primjerice, lijek iz skupine SGLT-2 inhibitora koji kod osoba s dijabetesom koje su imale infarkt u razdoblju od pet do šest godina smanjuje smrtnost za 38 posto u odnosu na one u istoj situaciji koji ga ne uzimaju. Ili finerenon, za liječenje kronične bubrežne bolesti u odraslih s dijabetesom tipa 2, koji odgađa potrebu za hemodijalizom šest do osam godina. Na B listi su i agonisti GLP-1.

Blagostanje oboljelih

Pojedinačno su nadoplate još i prihvatljive, no osoba s dijabetesom nema samo dijabetes i ne uzima jedan lijek, potrebni su joj i statini, lijek za krvne žile, za bubrege... Nadoplate mogu ići i do sto eura mjesečno i tu bi bilo prostora za poboljšanje. Ipak, treba sagledati širu sliku i reći da HZZO prati dolazak novih terapija, konzultira stručna društva i uvodi promjene. Primjerice, od ove je godine za djecu bez nadoplate dostupna najmodernija generacija inzulinskih pumpi. Nadalje, svatko tko ima potrebu za četiri i više doza inzulina dnevno, bio tip 1 ili tip 2, ima pravo na senzor. Na liječenje dijabetesa ide oko 20 posto proračuna HZZO-a, najveći dio na liječenje komplikacija. Zato treba raditi na prevenciji, edukaciji, podizanju svijesti o opasnostima nezdravog stila života. Tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana dijabetesa, 14. studenoga, wellbeing, blagostanje oboljelih, u prvom redu na poslu. Nažalost, oko bolesti vlada još puno predrasuda i rad na zdravstvenoj pismenosti je prioritet. Na Klinici Vuk Vrhovac održali smo okrugli stol "Zdravstvena pismenost i cijepljenje" na kojem smo upozorili da se svi kronični bolesnici trebaju cijepiti protiv gripe, pneumokoka i covida-19, u skladu s preporukama liječnika. I to je velik korak prema sprečavanju komplikacija, jer kronični bolesnici često razviju težu sliku bolesti. Našim smo pacijentima omogućili da se, kad dolaze na preglede, ujedno mogu cijepiti protiv sve tri bolesti.