Čini da jedenje nakon 17 sati ozbiljno šteti zdravlju, a stručnjaci objašnjavaju i zašto

Kada je jedenje u pitanju, mudra izreka američke nutricionistice Adele Davis - doručkuj kao kralj, ručaj kao princ, ali večeraj kao prosjak, pokazala se itekako istinitom, a posebno u zadnjem. Naime, u borbi s metaboličkim stanjima brojni doktori savjetuju jedno, a to je da izbjegavanje posebno kasnih večernjih obroka. Štoviše, neki će predložiti prestanak konzumiranja hrane iza 17 sati. Nedavna studija objavljena u časopisu Nutrition & Diabetes na tom je tragu otkrila kako je konzumacija više od 45 posto dnevnog unosa kalorija nakon 17 sati povezana s povišenim razinama glukoze. Drugim riječima, mogućnost rizika od razvoja dijabetesa tipa 2 je znatno veća.

Sposobnost tijela za metaboliziranjem glukoze noću se smanjuje

SHUTTERSTOCK

Očekivani rezultati studije

Iako je istraživanje uključivalo relativno mali broj sudionika, 26 njih u dobi od 50. do 70., dobiveni rezultati su itekako vrijedni pažnje. Uključeni su već prilikom ulaska u studiju imali neke od poremećaja - prekomjernu tjelesnu težinu, pretilost, predijabetes i dijabetes tipa 2. Podijeljeni u dvije skupine; one koji su većinu dnevnih kalorija unosili prije večeri i druge koji su gotovo polovicu dnevnih kalorija unosili nakon 17 sati. Ne manje važan podatak je da su obje grupe konzumirale istu količinu kalorija kroz istu hranu, međutim, oni koji su jeli kasnije, u obroku su imali zastupljenije količine ugljikohidrata i masti. Rezultati ispitivanja pokazali su da je ona grupa koja je jela kasno, imala znatno lošiju glukozu, a Diana A. Diaz Rizzolo, glavna autorica ove studije objasnila je kako je sposobnost tijela za metaboliziranjem glukoze noću ograničena iz sasvim logičnog razloga. Naime, u tom se periodu lučenje inzulina smanjuje, a osjetljivost naših stanica na ovaj hormon opada zbog cirkadijalnog ritma.

Pretilost i dijabetes

Zbog toga bi ograničavanje jedenja kasno navečer, a pogotovo teške hrane bilo korisno za sve. Tako bismo, ističu znanstvenici, tijelu omogućili efikasniju preradu glukoze. Uz to, poznato je da je hrana koja se obično jede kasno navečer, kaloričnija, a nerijetko i prerađena. Za ovim ćemo obrascem posebno posegnuti ako smo tijekom dana izbjegavali jesti uravnotežen obrok. Osim visokih šećera, jedenje u kasnim satima prema studiji Sveučilišta Harvard također se pokazalo pogubnim i kad je sagorijevanje kalorija u pitanju. Drugim riječima, tijela sudionika koji su kasno jeli, počela su skladištiti masti. Osim toga, rezultati su pokazali da kasni obrok smanjuje leptin, hormon koji signalizira sitost i utječe na hormone koji reguliraju apetit, zbog čega su se ispitanici s vremenom osjećali gladnijima. Sve to utječe na rizik od pretilosti koja je sama po sebi jedna od opasnosti za razvoj dijabetesa tipa 2.