Kruh koji jedu u Plavim zonama nije lišen korisnih vlakana koja pomažu u jačanju probave i zdravlja srca

 FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK
mjesta vječne mladosti

Četiri vrste kruha koje najdugovječniji ljudi na svijetu jedu svaki dan! Možda bismo i mi trebali početi

Mnogo se proučava način života i navike u Plavim zonama, regijama na svijetu u kojima ljudi najduže žive i imaju najvišu kvalitetu života, a uključuju Sardiniju, Okinawu, Ikariju u Grčkoj, Nicoyu na Kostariki i Loma Lindu u Kaliforniji

Prehrana ima veliku ulogu u promicanju zdravlja srca i mozga, prevencije bolesti, a time i poboljšane dugovječnosti u tim regijama. A iako se kulinarske tradicije u Plavim zonama međusobno uvelike razliku (zbog prirodnih razlika u kulturi, povijesti i krajoliku), hranjive tvari koje se konzumiraju u tim regijama imaju mnoge sličnosti. U prosjeku, biljna hrana čini oko 80 posto njihove prehrane, a otprilike 65 posto obroka temelji se na ugljikohidratima s naglaskom na cjelovite žitarice, voće, povrće i grah.

- Njihova prehrana također uključuje puno kruha - i da, smatra se zdravom namirnicom. Žalosno je da su ugljikohidrati postali tako demonizirani u našem društvu. Zaboravljamo da i mnoge biljne namirnice sadrže ugljikohidrate, što je primarni izvor energije za većinu ljudskih bića na zemlji - kaže nutricionistica Kelly Jones.

Nema apsolutno ništa loše u jedenju kruha, no kruh koji jedu u Plavim zonama nije lišen korisnih vlakana koja pomažu u jačanju probave i zdravlja srca, kao većina kruha od rafiniranih žitarica koji ćemo naći u trgovinama. S druge strane, oni koji žive u Plavim zonama, peku sami svoj kruh, koriste manje sastojaka i više cjelovitih žitarica.

- Istraživanja dosljedno pokazuju da je prehrana bogata cjelovitim žitaricama povezana sa zdravijim starenjem i dugovječnošću - kaže nutricionistica Jones. Čak i u regiji Ikariji, gdje je kruh od rafiniranog brašna među najpopularnijim vrstama, građani svoje kriške uparuju sa svježim voćem, povrćem, grahom, orašastim plodovima, avokadom, lećom, sjemenkama i zdravim mastima poput maslinovog ulja. Štoviše, pečenje vlastitog kruha također je aktivnost koja smanjuje stres i podiže razinu sreće. U regijama Plavih zona, sam čin izrade kruha od nule donosi više uvažavanja hrane i može čak biti povezan s usporavanjem obroka kako bi uživali u proizvodu svog rada.


Evo koje se vrste kruha najčešće konzumiraju u Plavim zonama:


1. Kruh od kiselog tijesta

image
FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

Sastojci u kruhu od kiselog tijesta su jednostavni: voda, brašno i kiselo tijesto je sve što je potrebno. Kiselo tijesto se mnogo koristi u Ikariji i Sardiniji, gdje se često pravi od brašna od cjelovite pšenice i krupice, vode te malo soli i papra. Sastojci se izmiješaju i ostave nekoliko dana u poklopljenoj posudi na sobnoj temperaturi uz svakodnevno miješanje. Tako dobivena smjesa, koja miriši kiselkasto kad je spreman za upotrebu, koristi se kao starter za kruh.

Zahvaljujući procesu fermentacije potrebnom za izradu startera, kruh od kiselog tijesta ima više prebiotičkih svojstava i također može poboljšati apsorpciju hranjivih tvari u usporedbi s drugim oblicima kruha, osobito onima napravljenim bez cjelovitih žitarica. Naime,prebiotička i probiotička hrana može potaknuti zdravlje crijeva, imunitet i dugovječnost.


2. Kruh od zrna cjelovite pšenice, raži i/ili ječma

image
FOTOGRAFIJE: shutterstock

Razne cjelovite žitarice poput pšenice, raži i ječma, nude širok spektar hranjivih tvari, više vlakana, biljnih proteina i antioksidanata, a sve to poboljšavaju zdravlje srca i potiču dugovječnost. Također je uobičajeno da stanovnici Plavih zona melju vlastita zrna kako bi napravili kruh, a njihov kruh od cjelovitog pšeničnog zrna izgleda puno drugačije od bilo čega što bismo kupili na polici supermarketa. Kruh od cjelovitog pšeničnog zrna može se napraviti samo s kvascem, cjelovitim pšeničnim brašnom i vodom. Pšenica je vrlo hranjiva, jer pruža energizirajući škrob, vlakna antioksidanse, željezo, razne vitamine B, magnezij, kalij i selen.


3. Pita kruh

image
FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

- Pita kruh ((chapati, focaccia, naan) će sadržavati iste sastojke kao i pšenični kruh, ali ključ s bilo kojim kruhom je uključiti ga u obroke koji nude odgovarajuće proteine, vlakna i masti kako bi se uravnotežio šećer u krvi i osiguralo vašem tijelu ključne vitamine i minerale - kaže Jones.

Poslužite s humusom ili pireom od bijelog graha koji ima istu teksturu, a dodat će raznolikost. Na vrh stavite narezano povrće.


4. Kukuruzni kruh

image
FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

Kukuruzno brašno, ili mljeveni sušeni kukuruz, koristi se tisućama godina i baza je za mnoge osnovne namirnice poput tortilja, krupice i palente. Ujedno je izvrstan izvor proteina, vitamina A, vlakana i esencijalnih minerala. Kukuruzni kruh u Loma Lindi napravljen je od nekoliko uobičajenih sastojaka, ali uključuje više cjelovitih žitarica i vlakana. Radi se od kukuruznog brašna i nebijeljenog ili pirovog brašna, lanenog brašna i ostalih standardnih sastojaka kukuruznog kruha, kao što su biljno ulje, sojino mlijeko, sol, prašak za pecivo i nerafinirani zaslađivač, poput javorovog sirupa. Laneno sjeme i pir osiguravaju zdrave masti (uključujući omega-3 masne kiseline) i vlakna, a oba potiču zdravlje crijeva, mozga i srca. Poslužite kukuruzni kruh s grahom ili vegetarijanskim čilijem.

Linker
20. srpanj 2024 18:55