Naglo povećanje konzumacije ove vrste hrane, u usporedbi sa svježom i cjelovitom hranom, označeno je kao ozbiljna prijetnja globalnom zdravlju, pri čemu se među potencijalnim posljedicama navodi niz bolesti, od pretilosti do dijabetesa tipa 2, depresije, a označena je i kao krivac za porast slučajeva raka. Najnovije znanstvene spoznaje kažu i kako oštećuje mnoge organe u našem tijelu.
- Prvi rad u ovoj seriji u Lancetu pokazuje da ultra-prerađena hrana šteti svakom glavnom organskom sustavu u ljudskom tijelu. Dokazi snažno upućuju na to da ljudi nisu biološki prilagođeni njezinoj konzumaciji - za Guardian je izjavio profesor Carlos Monteiro, autor znanstvenih preglednih studija objavljenih u časopisu The Lancet.
Autori pregleda, koji su analizirali rezultate 104 dugoročne studije, navode da je porast konzumacije potaknut djelovanjem korporacija koje, u potrazi za što većim profitom, koriste agresivne taktike za privlačenje potrošača i sprječavanje regulacije. Dodaju i da je sveobuhvatan pristup nužan kako bi se zaustavio porast konzumacije ultra-prerađene hrane.
Veza s kolorektalnim rakom
Najvažnija studija za rak debelog crijeva koja je uključila više od 200 000 odraslih osoba koje su praćene 28 godina, autora Zhanga i suradnika iz 2022., objavljena u JAMA Network Open, pokazala je da je visok unos ultra-prerađene hrane povezan s 29 posto većim rizikom kolorektalnog karcinoma kod muškaraca. Posebno veliki rizici su prerađeno meso, zaslađena pića, gotova jela. Kod žena je veza slabija, ali svejedno prisutna. Isto tako, osmogodišnja studija Fioleta i suradnika na 104 980 ispitanika pokazala je da svakih deset posto povećanja udjela ultra-prerađene hrane podiže rizik za rak od 12 posto, a posebno je naglašena veza s karcinomima probavnog sustava.
Ultra-prerađena hrana obuhvaća sve, od brze hrane do proteinskih pločica, kobasica, hamburgera, grickalica, gotovih jela, žitarica i gaziranih pića. Iako su neke namirnice prerađene u manjoj mjeri, ultra-prerađena hrana definira se kao hrana koja sadrži više od pet sastojaka koji se obično ne nalaze u kućnoj kuhinji, poput emulgatora, konzervansa, aditiva, bojila i zaslađivača. Niske je nutritivne vrijednosti i visokog potencijala za stvaranje upale.
Koliko je jedemo?
Danas ultra-prerađena hrana čini oko 50 posto prosječne prehrane u zemljama kao što su Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države. Među mladima i osobama iz socioekonomski ugroženijih sredina taj udio raste i do 80 posto.
Iako ne postoje opsežni nacionalni podaci specifično za Hrvatsku o udjelu ultra-prerađene hrane u ukupnoj prehrani odraslih, dio europskih istraživanja uključuje i Hrvatsku ili se usporedno promatra potrošnja nezdrave/prerađene hrane u Europi u kojoj se Hrvatska spominje kao dio konteksta potrošnje. No, provedena je studija među djecom školskog uzrasta u Hrvatskoj koja je pokazala da je udio energije iz ultra-procesirane hrane izjednačen s udjelom energije iz neprocesirane ili minimalno procesirane hrane - oba su iznosila po 38,1 posto ukupne energije dnevne prehrane. To znači da velika količina kalorija koje djeca unose dolazi iz ultra-prerađenih proizvoda, što može negativno utjecati na unos ključnih nutrijenata i ukupnu kvalitetu prehrane.
Poziv na djelovanje
Prema autorima najnovijeg pregleda, sama edukacija nije dovoljna za rješavanje problema. Umjesto toga, zagovaraju „drukčiju viziju prehrambenog sustava, s naglaskom na lokalne proizvođače hrane, očuvanje kulturnih prehrambenih tradicija i ekonomske koristi za zajednice“.
Iako priznaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se bolje razumjeli mehanizmi koji dugoročno dovode do narušavanja zdravlja, kroz klinička i zajednička ispitivanja, autori pozivaju na hitne mjere, uključujući zabranu ultra-prerađene hrane u javnim prostorima poput bolnica i škola te uvođenje strožih ograničenja oglašavanja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....