Otići u prirodu, šetati šumom, slušati cvrkut ptica i šuškanje lišća, upijati svježi šumski zrak zvuči kao dobra ideja za poslijepodne, zar ne? No, jeste li znali da šetnja šumom može imati i terapeutski učinak, sniziti razinu hormona stresa i tlak, opustiti vas, razbistriti misli i pomoći vam da se sretnete sa sobom u ovom frenetičnom životnom ritmu. Ostati u kaotičnom okruženju i onda posezati za sredstvima za smirenje kad osjetimo da pucamo po šavovima, priznat ćete, nema smisla. Moramo se vratiti sebi, a to je najlakše i najučinkovitije učiniti u šumi, kada smo okruženi njezinim terapeutskim zvukovima, mirisima i bojama. Zato je šumska terapija, koju Japanci poznaju i koriste odavno, danas sve traženija za postizanje boljeg fizičkog, mentalnog i emocionalnog zdravlja. Kako kaže šumska terapeutkinja Kristina Kružić, u Kanadi će vam liječnici, umjesto tableta za smirenje, takvu terapiju službeno propisati i još će vam, u svrhu liječenja, dati ulaznicu za neki park-prirode. Mi smo još daleko od toga, ali interes za šumsku terapiju, doznajemo, raste, a ne iskazuju ga samo pojedinci, nego i tvrtke, pa čak i škole.
Imunitet šume
Naša sugovornica i po struci je, kaže, šumarica. Radila je klasične šumarske poslove za Hrvatske šume, zatim u Agenciji za zaštitu okoliša, a potom i kao međunarodni auditor za šume.
- Shvaćala sam sve to puno suptilnije nego što su ti stručni šumarski poslovi zahtijevali te sam počela istraživati shiatsu, aromaterapiju, travarstvo..., sve ono što je nekako bilo vezano za prirodu i biljke. Tako sam došla i do šumske terapije - govori Kristina koja je završila tečaj šumske terapije u Škotskoj, u organizaciji koja se time bavi. Pojam šumske terapije, objašnjava, dolazi iz Japana i inspiriran je njihovom drevnom praksom shinrin-yoku, u prijevodu šumska kupka, koju i ona provodi na svojim terapijama. - Da ne bude zabune, ne kupamo se ni u kakvoj tekućini, nego u imunološkom sustavu šume. Kako bi zaštitilo svoj imunološki sustav, drveće, naime, otpušta eterične hlapive spojeve koji ga štite od gljivica, virusa, bakterija i ostalih mikroorganizama. Znanstveno je potvrđeno da imunološki sustav šume vrlo dobro djeluje na imunološki sustav ljudi.
Danas se šumska terapija provodi širom svijeta. Kanada je prva zemlja u kojoj zaista možete dobiti liječničku uputnicu u obliku ulaznice za park-šumu, nacionalni park i slično.
- Ako se ne osjećate dobro, a svi su vam nalazi uredni, zaključit će da ste možda preopterećeni, umorni i da vam nedostaje priroda te će vas s ulaznicama uputiti da se odete malo opustiti u prirodu. Čak postoji dijagnoza "nature deficit disorder" (poremećaj manjka bliskosti s prirodom) koja je naročito izražena kod djece i mladih. Oni su tzv. indoor generacija (generacija zatvorenih prostora), što se vidi i po tome da su među djecom sve češće neke nezarazne kronične bolesti koje prije nisu bile karakteristične za dječju dob, poput prekomjerne težine, dijabetesa, problema s disanjem ili koncentracijom. Sve to dolazi od nedostatka prirode - ističe Kristina kojoj šuma znači mir, tišinu i stanje prisutnosti, to jest biti sada i ovdje. - Šuma nas poziva da budemo prisutni, da angažiramo sva svoja osjetila, što u svakodnevnom životu baš i ne radimo često. Misli su nam raštrkane, jedno radimo, drugo mislimo... Čak ni planinari više ne uživaju u šumi, već broje korake, visinu, lokacije. A šuma nas poziva da usporimo i da sva naša osjetila budu prisutna, sada i ovdje.
Upravo to je karakteristično za Kristininu terapiju. Kao šumarica ona odlično poznaje biljke u šumi te polaznicima pokazuje različite vrste i priča im o njima, osluškuju zvukove šume, osjećaju vjetar, dodiruju teksture. Zbog toga šetnja i na vrlo malim udaljenostima može potrajati sat ili dva.
Postoji "kvaka"
U svijetu, naročito u Njemačkoj, Skandinaviji, Kanadi i Australiji, provode se istraživanja koja mogu potkrijepiti pozitivan učinak šuma na zdravlje. No, kako ističe šumska terapeutkinja, postoji "kvaka": dobrobiti će biti samo ako smo potpuno prisutni i svjesni.
- Drugim riječima, ako ste prošli šumom gledajući u mobitel ili ste vodili besmislene razgovore, nećete imati nikakve koristi od boravka u šumi. Šuma nas poziva da usporimo i da se polako krećemo, zato u šumskoj terapiji imamo i radionice mindfulnessa, svjesnog zvuka i terapeutskog pokreta. Kad čovjeka iz grada dovedete u šumu, morate ga prvo uvesti u stanje opuštanja - pojašnjava Kristina.
Ističe da prvo dolazi do harmoniziranja rada srca, a to znači da visoki krvni tlak pada. Disanje postaje sporije i dublje, što potiče simpatički živčani sustav na opuštenije funkcioniranje, na isključivanje famoznog moda "fight and flight" (borba i bijeg) i ulaženja u mod "rest and digest" koji potiče opuštanje i probavljanje.
- U Škotskoj smo radili istraživanje u kojem se mjerila prisutnost hormona stresa kortizola, adrenalina i noradrenalina u slini ispitanika. Pokazalo se da su razine bile znatno niže nakon šumske terapije - kaže Kristina i dodaje da je uočeno da se nakon šumske terapije povećala i proizvodnja imunosnih NK stanica (natural killer, tj. prirodnih ubojica)
Svaka šumska kupka ili terapija je različita, ovisno o sezoni i prirodnom fenomenu koji se tog trenutka odvija. Kristina zbog toga svaki put kreira šumsku pozivnicu prema tome gdje bi bilo najbolje u tom trenutku otići.
- Nekad idemo u nizinske šume hrasta i jasena, nekad po brežuljcima gdje se izmjenjuju šume, livade i proplanci, često u jesen, jer se tamo možete malo i osunčati. Ljeti, kad je jako vruće, idealno je Sljeme zato što ima gust sklop i puno hlada. Odlične su i borove šume jer luče organske spojeve koji su jako dobri za pluća - kaže Kristina. Ako netko ne može fizički otići u šumu, može poslužiti i gradski park, dodaje te navodi istraživanje koje je pokazalo da je u bolnicama koje imaju parkove i pogled na zelenilo bolničko liječenje u prosjeku bilo dva do tri dana kraće nego u bolnicama u kojima su pacijenti izolirani od prirode.
Jedna kupka mjesečno
Šumska terapija može uključivati i dodatne aktivnosti za polaznike. Pod vodstvom terapeutkinje Kristine Kružić ponekad na kraju kupke pripreme neku čajnu mješavinu i zajedno popiju čaj, podijele iskustva ili naprave neki aromaterapijski pripravak, balzam za usne i slično.
- Nastojim prilagoditi terapiju sezoni pa razgovaramo o nekoj specifičnoj biljci, zašto ona sada cvijeta, kako nam može pomoći i slično, o ekološkom sustavu, radimo vježbe disanja, vježbe svjesnog pokreta, meditacije, vizualizacije, nekad i zvučne kupke. Prilagođavamo se mogućnostima kretanja ljudi u prirodi i vježbanja, ali ne bavimo se dijagnozama i dijagnosticiranjem, jer to bi bilo nadriliječništvo - ističe Kristina, napominjući da bi nam mjesečno trebala jedna šumska kupka da nas drži u optimalnom stanju. U posljednje vrijeme, kaže, primjećuje da se ljudi ne mogu fokusirati, da im je problem isključiti mobitel, šutjeti pola sata i samo osjećati zvukove, dodir na koži, vjetar i mirise, no kroz terapiju, na kraju, ipak uspiju to postići.
Urlanje u šumi
Kristina provodi i program edukacije za šumske terapeute, na kojem se tijekom 200 sati praktičnog rada uči sve ono što bi jedan šumski terapeut trebao znati, od šumskog ekološkog sustava, botanike i dendrologije do holističke anatomije čovjeka. Uglavnom se, kaže, javljaju ljudi koji imaju terapeutsko zaleđe, poput psihologa, onih koji se bave meditacijom, jogom, tai chijem i slično. U svakom slučaju, posvećena je tome da ponovo približi ljude prirodi i da shvate koliko je prirodna važna. Zbog toga je i osnovala organizaciju Šumska edukacija i terapije.
- Danas se jako puno ljudi u prirodi ne može opustiti, dođu u šumu i urlaju, puštaju glasnu glazbu... To me jako ljuti, ali ne reagiram, nego pomislim - vidiš, ovaj jadni čovjek u takvom je stanju da se očito najprije mora tu izvikati, a onda će možda moći primiti nešto od prirode. Vjerojatno su to osobe kojima bi šumska terapija zaista bila potrebna - kaže.
Najvažnije je za učinak terapije koliko ćemo biti prisutni i koliko ćemo angažirati osjetila, a u šumi bi trebalo boraviti minimalno sat vremena. Svaka je šuma jednako dobra, poručuje Kristina:
- Na moru će, primjerice, biti dobrobiti od šetnje uz borovu šumu, jer ondje možete udisati morski aerosol i eterične spojeve borova. Važno je da što više ljudi shvati kako nam prirodno okruženje može pomoći, pa i ti otoci u urbanim sredinama, poput zagrebačkog Maksimira koji je, ako ne možete otići u pravu šumu, fantastičan.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....