Postoji razlog zašto se ne sjećamo uvijek naših snova

Svijet snova je fascinantan, ali ne ako ste među onima koji se bude pitajući se „Zašto ja nikada ne sanjam?” Ako vam se čini da u posljednje vrijeme ne sanjate, evo nekoliko mogućih objašnjenja za to i savjeti stručnjaka kako da „vratite” svoje snove

Snovi su važni, evo zašto

Snovi su tajna onima koji sanjaju jednako kao i stručnjacima za snove. No, ono što sigurno znamo jest da su snovi neurobiološki procesi, jednako kao i razmišljanje. Snovi su rezultat povišene aktivnosti u našem neurokorteksu, vanjskom sloju mozga, no znanstvenici još uvijek pokušavaju shvatiti kako različiti tipovi snova (poput lucidnih snova) aktiviraju različita područja mozga. Još uvijek nema točnog odgovora na pitanje zašto sanjamo i što naši snovi znače, ali zato postoje obećavajuće teorije.

Prema stručnjaku za spavanje dr. Michaelu J.Breusu, sanjanje je kombinacija procesuiranja i pohranjivanja podataka (i to točno tim redom).

- Jedan od funkcionalnih ciljeva sanjanja je premještanje informacija iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje. To premještanje podataka u mozgu je predstavljeno kao neka vrsta fantastičnog imaginarija koji nazivamo snovima - pojašnjava J. Breus. Svi doživljavamo emotivna iskustva na dnevnoj bazi i, prema Breusu, snovi su zapravo odraz procesuiranja, razumijevanja i pohranjivanja tih događaja. S njim se slaže i stručnjakinja za snove dr. Leslie Elis:

- Tijekom sanjanja, čini se kao da na površinu izvlačimo emocionalno nabijene elemente iz prijašnjeg dana i utkajemo ih u naša postojeća sjećanja, ali i pretvaramo u novu vrstu slike ili priče. Osim procesuiranja emocija i konsolidacije pamćenja, snovi su i izvor kreativnosti i inspiracije kroz povijest. No, što kad nemamo snova ili već godinama nismo ništa sanjali? Znači li to da propuštamo sve te dobrobiti snova?

ČITAJTE I: Otkrijte svoje najdublje tajne: Stručnjaci objašnjavaju značenje 12 snova koje često sanjamo

Zašto ne sanjam?

Činjenica je da svi sanjaju. Vaš snoviti život možda ne odgovara zapletu napetog akcijskog filma, ali to ne znači da ne sanjate. I dalje sanjate i još uvijek imate sposobnost da se sjećate snova kad se probudite. Većina naših noćnih snova događa se tijekom REM faze spavanja, ili faze brzog pokretanja očnih jabučica. Prema Breusu, oko 80 posto REM faze spavanja provodimo u snivanju, no može se sanjati i u drugim fazama sna. Ellis dodaje i da, ako probudite nekoga u REM fazi, postoji velika vjerojatnost da je ta osoba bila usred sna. Oni koji misle da ne sanjaju zapravo doživljavaju takozvano dubinsko zaboravljanje.

- Ono što se događa većini ljudi je da, kad se probude, nešto potiče izvršne funkcije da izbrišu ono što je u njihovoj glavi. Neprirodni načini buđenja, poput alarma ili gladnog psa, lako mogu onemogućiti prisjećanje sna. Izvršne funkcije mozga preuzimaju vodstvo prije nego što se procesuiranje sjećanja nastavi - kaže Breus. Postoji nekoliko scenarija koji mogu blokirati REM fazu spavanja, a time i sanjanje.

- Lijekovi, anksioznost, depresija pa čak i lijekovi protiv bolova dramatično skraćuju REM spavanje, a manje REM spavanja znači i manje snova kojih bismo se mogli prisjetiti - pojašnjava Breus.

Je li loše ako ne sanjam?

Nemogućnost sjećanja snova vam se može činiti kao da nešto važno propuštate. No, unatoč tome, „izostanak snova” nije nešto loše ni pogrešno.

- Ljudi su skloni procjenjivati dubinu svog spavanja na temelju toga mogu li se sjetiti sna ili ne. No, smatram da je povezanost između prisjećanja snova i kvalitete spavanja problematična. Nepobitna je činjenica da svaka osoba sanja. Stoga je pretpostavka da je naše spavanje loše kvalitete zbog toga što se ne možemo sjetiti svojih snova neprecizna i nepotpuna teza - kaže Breus. Ipak, poklanjanje pažnje higijeni spavanja i kvaliteti sna može donijeti neočekivane dobrobiti kad je riječ o prisjećanju snova. Neuroznanstvenik i autor knjige The Oracle of the Night: The History and Science of Dreams, Sidarta Ribiero, kaže da postoje neki faktori koji utječu na REM fazu spavanja, a time i na snove, a među njima su neuredan ritam spavanja, prekomjerno gledanje u ekrane, konzumiranje alkohola, cigareta i opojnih droga te jedenje ili tjelovježba neposredno prije spavanja.

Posvećivanje veće pažnje kvaliteti sna može rezultirati aktivnijim snovima, u kombinaciji s drugim dobrobitima kvalitetnog spavanja, poput manje razine stresa, snažnijeg imuniteta i boljeg raspoloženja. No, Breus upozorava da postoji razlog zašto se ne sjećamo uvijek naših snova. Naime, neki od njih nisu baš previše poželjni da ih pamtimo, barem sa stajališta naše podsvijesti.

ČITAJTE I: Noćne more: Zašto se pojavljuju i što nam zapravo pokušavaju reći?

Kako da ih se počnete sjećati

Halucinacije koje pomalo nalikuju životu, a koje nazivamo snovima, naša su šansa da doživimo nemoguće, nadiđemo ograničenja pa čak i realiziramo susrete sa celebritijima kojima se divimo. Izuzev povremenih ružnih snova i noćnih mora, snovi su općenito zabavni. No, ako ih se nikada ili rijetko sjećamo, kako možemo to promijeniti?

- Nastojte se buditi otprilike u sto vrijeme svaki dan. Cirkadijalna konzistentnost omogućava vašem mozgu da zna kada treba izaći iz REM faze spavanja. Budete li se stalno budili u 7 ujutro tijekom tri tjedna, cijeli ritam spavanja će na to reagirati. Ne samo da ćete se početi prirodno buditi u to vrijeme, već ćete i neposredno prije izaći iz REM faze spavanja i imati visoke šanse da se sjetite svojih snova č savjetuje Breus. Ellis smatra da je za prisjećanje snova ključno jednostavno obraćati više pažnje na snove.

- Što više pažnje obraćamo na snove, to ćemo ih se više prisjećati i to će nam biti korisniji u životu –-smatra Ellis. I Breus i Ellis slažu se u tome da je vođenje dnevnika snova u kojem ćete ih bilježiti čim se probudite odličan način da ojačate svoje prisjećanje snova. I nemojte se tako žuriti ustati! I Ellis i Riberio kažu da dopuštajući si da ležite još nekoliko trenutaka nakon buđenja značajnoj povećavate šanse da se prisjetite svojih snova.

I još jedna dobrobit pamćenja snova

U slučaju da se pitate, postoje neke dobrobiti koje pamćenje snova donosi s obzirom na to da funkcionira kao neka vrsta „izvještaja” od strane naše podsvijesti. Snovi nam mogu dati ideju o tome što se nazire ispod površine, a stresni snovi su najbolji primjer toga.

- Stresni snovi su ponavljajući snovi koji ne moraju nužno biti zastrašujući, ali mogu podignuti vašu razinu uzbuđenja ili anksioznosti. To su snovi u kojima vas netko proganja, ne možete otključati vrata ili izlazite na pozornicu, pred publiku potpuno nepripremljeni. Stresni snovi mogu biti znak da se u vašem životu događa nešto što je stresno, ali to ne prepoznajete kao takvo - pojašnjava Breus dodajući da se takvi snovi mogu interpretirati kao korisni signali da u jutarnjim satima primijenite neku od metoda držanja stresa pod kontrolom.