Menopauza i valunzi, prof. Dinka Pavičić Baldani i Ana Begić Tahiri otkrivaju: ‘Ovo svaka žena mora znati‘

Neugodno znojenje, naleti vrućine, zaboravljivost, nervoza, umor, glavobolja... sve su to simptomi perimenopauze i postmenopauze kojih niti jedna žena nije pošteđena. Zašto danas, kada guglamo gotovo sve bolesti i njihove simptome, žene još uvijek pate od posljedica kojima se može doskočiti?

Što nam u svemu tome znači razina estrogena, kada prolaze ta neugodna stanja i kakve veze menopauza ima s dijabetesom i kardiovaskularnim bolestima?! Sva ta i mnoga druga pitanja postavila sam prof. dr. sc. Dinki Pavičić Baldani, dr. med., specijalistici ginekologije i opstetricije i glumici Ani Begić Tahiri.

Uz sva neugodna iskustva i puno jasnih objašnjenja, bio je to pravi ženski razgovor u kojem smo se i nasmijale.

Možemo li prvo razjasniti razliku između perimenopauze, menopauze i postmenopauze?

Prof. Pavičić Baldani: Termin menopauza se kolokvijalno vrlo često krivo koristi. Menopauza je samo jedna točka u vremenu, to je pojam koji označava zadnju spontanu menstruaciju u našem životu. Dakle onu koja nije izazvana lijekovima. Perimenopauza je vrijeme prije te zadnje menstruacije i to razdoblje obično traje osam do deset godina. Prve promjene žene osjete u tom vremenu, od neredovitih ciklusa, promjene kvalitete sna, valova vrućine do lošijeg raspoloženja ili umora. Da bismo točno utvrdili da je nešto bila menopauza, mora proći godina dana od zadnje menstruacije. Vrijeme nakon toga zovemo postmenopauzom i traje do kraja života.

Je li tema menopauze još uvijek tabu, možemo li danas prijateljicu na kavi pitati je li u menopauzi ili je to zapravo nepristojno pitanje?

Ana Begić Tahiri: Da me to pita prijateljica, ne bih se uvrijedila, ali naravno da ne bih sada o tome pričala nepoznatim osobama. Danas sve ranije doživljavamo menopauzu i to više nije „sramota“ i nešto što bismo zatajile drugima ili čak i sebi. Ja sam vrlo rano ušla u perimenopauzu, nisam znala što mi se događa, sama sam istraživala i tražila odgovore zašto se osjećam „čudno“. Čak sam mislila i da sam trudna, što mi baš na početku četrdesetih nikako nije bila namjera. Više od godinu dana nisam znala što mi se događa, a najgore je bilo to što moje prijateljice istih godina nisu dijelile moje tegobe. Povukla sam se u sebe i nije mi to bio baš lijep period.

Više od 70 posto žena nikada ne potraži stručnu pomoć kod ovih tegoba. Zašto?

Prof. Baldani: Dio žena nema jake simptome i one uglavnom posežu za nekim oblikom samopomoći. To je nekad dovoljno, no ipak važno je osvijestiti da medicina danas ima niz alata da se to razdoblje olakša i da kvaliteta života može ostati ista. Često se javljaju žene koje imaju vrlo ozbiljne promjene; od osteoporoze, teškog poremećaja sna ili valova vrućine koji su česti i jako intenzivni. Česti ili dugotrajni vazomotorni simptomi (VMS) povezani su s 50-77 posto većim rizikom od budućih kardiovaskularnih događaja.* Zato je bitno istaknuti da osim hormonske terapije, postoje i nehormonske terapije koje može preporučiti vaš ginekolog. Nema razloga da žene ostanu bez pomoći, bez obzira na jačinu simptoma.

Žene često sarkastično govore o valovima vrućine, ali to su vrlo neugodna stanja koja itekako utječu na spavanje.

Prof. Pavičić Baldani: Uzrok tome je nagli pad estrogena i tijelo koje je naučeno na optimalnu razinu estrogena odjednom doživi šok. Isto se zna dogoditi kada se kirurški odstrane jajnici zbog neke bolesti, također dolazi do pada estrogena i prateće tegobe su uistinu velike i neugodne.

Tijelu treba vrijeme da se polako privikne na manju količinu estrogena. Nekim ženama valovi vrućine nestanu kroz godine, ali 10 do 15 posto žena ima valove vrućine do kasne životne dobi.

Valovi vrućine česti su u menopauzi jer pad estrogena utječe na hipotalamus – naš “unutarnji termostat”. Bez dovoljno estrogena, hipotalamus postaje preosjetljiv i na male promjene tjelesne temperature reagira burno, kao da je tijelo naglo prevruće. Zato se krvne žile iznenada šire, lice pocrveni, pojavi se znojenje i osjećaj toplinskog vala. To je kao da se pokvari termostat u kući pa klima stalno pali hlađenje iako zapravo nije tako vruće. Topli čaj, ljuta hrana ili stres također mogu potaknuti širenje krvnih žila i ‘zbuniti’ hipotalamus, pa nastane osjećaj toplinskog vala.

U svrhu očuvanja kvalitete života i pozitivnog dugoročnog učinka na zdravlje žena u menopauzi, preporuča se ženama sa simptomima menopauze da se obrate svom ginekologu koji im može pomoći preporukom hormonskih i nehormonskih terapijskih opcija.

Ana Begić Tahiri: Meni su se valunzi pojavili vrlo rano, ali se kroz godine njihov intenzitet mijenja. Ponekad potpuno nestanu, a ponekad se pojave potpuno neočekivano.

Mogu li valunzi dugi niz godina potpuno nestati i opet se pojaviti?

Prof. Pavičić Baldani: Nažalost, mogu. Ima cijeli niz razloga za to, primjerice velika promjena težine na više ili manje može izazvati novi val. Estrogen se luči iz masnog tkiva i ako ono nestane, mi smo opet u deficitu s estrogenom. Pretjerana tjelovježba također reducira masno tkivo, a time i estrogen i mi mislimo da radimo „dobru stvar“, a vraćaju nam se valunzi. Stres dodatno remeti ravnotežu hormona poput kortizola i adrenalina, što “zbunjuje” hipotalamus i potiče valove vrućine. Alkohol, kofein i nikotin izravno djeluju na krvne žile i živčani sustav, pa dovode do širenja žila, ubrzanog pulsa i osjećaja nagle topline. Neki lijekovi koji smanjuju estrogen ili antidepresivi koji utječu na prijenos signala u mozgu također mogu pojačati simptome. Slično vrijedi i za bolesti štitnjače jer hormoni štitnjače snažno utječu na metabolizam i regulaciju topline. Uz sve to, prirodno starenje donosi postupni pad hormona, pa se valovi vrućine mogu vratiti i nakon duljeg razdoblja mira.

Ana Begić Tahiri: Ja sam primijetila promjene kada sam smanjila unos šećera, a kada ga uspijem potpuno izbaciti na neko vrijeme, valunzi mi potpuno nestanu. Pomažu mi treninzi snage, pokušavam redovito spavati, jer mi je dugo vremena san bio vrlo narušen. Naravno, o svemu sam se posavjetovala i sa svojim ginekologom.

Osim spomenutih fizičkih manifestacija, koliko se žene preplaše i spoznaje da je menopauzom službeno i medicinski počelo starenje?

Ana Begić Tahiri: Pa svakako ta spoznaja nije nimalo ugodna. Ipak, pokušavam se ponašati u skladu s onim kako izgledam, a ne koliko godina imam. Ja ne osjećam svojih 46 godina s jedne strane, a s druge nekako imam unutarnju težinu, tijelo me boli i sve mi postaje puno teže. Zato mi je važno kvalitetno spavati, jer se preko noći ipak odmorim i onda su jutra lakša.

Koliko nam je u ovom razdoblju važan kvalitetan san?

Prof. Pavičić Baldani: Duboki san i REM faza su važni kako bi se tijelo moglo u snu regenerirati. Ako ne spavamo kvalitetno i duboko, tijelo se ne može obnoviti, sve tegobe koje imamo teže podnosimo, a da ne govorim da je to dugoročno opasno za razvijanje raznih drugih poremećaja, od anksioznosti, depresije, inzulinske rezistencije do kardiovaskularnih bolesti.

Usprkos svim ovim medicinskim činjenicama, neke žene i danas dvoje oko hormonske terapije. Zašto?

Prof. Pavičić Baldani: Razumljivo je da i danas neke žene imaju određene nedoumice kada je riječ o hormonskoj terapiji, najčešće zbog raznih nagađanja i nedostatka točnih informacija. Međutim, žene koje imaju izražene simptome i nemaju kontraindikacije za hormonsko nadomjesno liječenje nemaju razloga za strah – naprotiv, terapija im može značajno poboljšati kvalitetu života. Važno je naglasiti da manjak estrogena ne donosi samo neugodne valove vrućine, nego i dugoročne posljedice po zdravlje. Ulaskom u menopauzu povećava se rizik od kardiovaskularnih bolesti, moždanog i srčanog udara, kao i od osteoporoze. Povećano masno tkivo dodatno nosi rizik za razvoj dijabetesa tipa 2, a usporavanje metabolizma otežava održavanje zdrave tjelesne težine. Upravo zato hormonsko liječenje, kada je indicirano i sigurno, predstavlja važan način da se ženama omogući ne samo ugodniji svakodnevni život, već i bolja dugoročna zaštita zdravlja. Kod žena koje imaju kontraindikaciju za korištenje hormona, stoji nam na raspolaganju nehormonsko liječenje koje značajno smanjuje valove vrućine i poboljšava kvalitetu sna.

Ana Begić Tahiri: Ja sam hormonsku terapiju koristila oko pola godine i ne mogu reći da mi je baš bila dobro pogođena. Dalje sam sama probavala sebi pomoći, nekad bih bila uspješnija, nekad manje uspješna, ali to moje putovanje je bilo dosta neugodno. No u svakom slučaju bitno je da se posavjetujete sa svojim ginekologom.

Prof. Pavičić Baldani: Jako je važno terapiji pristupiti temeljito, nakon svih provedenih pretraga. Terapiju treba prilagoditi svakoj osobi i pratiti kako se tijelo ponaša. Terapija se može prekinuti kada se simptomi povuku, kao i nastaviti ako se opet pojave. Važan je i multidisciplinarni pristup, isključiti sva druga oboljenja.

Menopauza je prirodno stanje žene, zaključila je prof. Dinka Pavičić Baldani, ali je nadodala da je to vrijeme u kojem se žena može i mora posvetiti sebi, kvalitetno se hraniti, ne pušiti, umjereno vježbati, odmarati i posavjetovati s ginekologom. Kada se odmaknemo od neugodnih simptoma, to vrijeme može biti i prilika da malo zastanemo i osluhnemo potrebe svoje duše i svojeg tijela.

Sretno nam.

* Thurston RC, et al. J Am Heart Assoc. 2021;10(3):e017416.

Sadržaj nastao u suradnji Hanza Medije i Astellasa.