Nikad ne pitajte ženu jeste li dobri u krevetu, mogao bi vam se spustiti...

Ivica ima 34 godine, u braku je tri godine, a sa ženom je prije braka bio u vezi 11 godina. Od početka seksualne aktivnosti uvijek je imao manjih problema u seksualnom životu. Kad bi upoznao novu djevojku, a osobito kad bi trebalo doći do seksualnog odnosa, bio je u nekom strahu, razmišljanju, iščekivanju, bojao se kako će to ispasti, što će partnerica misliti i slično. Sa suprugom je bio isti problem.

U početku se uvijek pitao je li ona zadovoljna njime kao ljubavnikom, je li on dobar u seksu, uživa li ona u seksu. Pred dvije godine, ona je jednom prilikom komentirala da on ima manju seksualnu želju od nje i da bi se ona češće seksala. To je spomenula samo jednom, no on o tome nije prestao razmišljati.

Gotovo svaku večer kad bi legli u krevet, on je pokušavao procijeniti je li ona zainteresirana za seks, te kad njemu ne bi bilo do seksa, počeo je razmišljati bi li on trebao započeti seks, jer ona vjerojatno želi seks. Osim toga, od tada, uvijek kad bi ulazio u seksualni odnos sa suprugom razmišljao je je li mu erekcija dovoljno čvrsta, hoće li je postići, hoće li uspjeti nju uzbuditi i dovesti do orgazma. U to vrijeme počeli su i problemi da bi katkad gubio erekciju, da je u nekim situacijama svršio prebrzo, a katkad ne bi mogao svršiti. To je bio i motiv da se javi seksualnom terapeutu. Kod dolaska je bio jako zabrinut, te je odmah u prvom razgovoru rekao da se boji da on zapravo nije dovoljno dobar za svoju suprugu, da bi njoj bilo bolje s nekim drugim tko nema erektilnu disfunkciju (koju si je sam dijagnosticirao). Uporno je nju ispitivao da kaže da je nezadovoljna u braku zbog njegovog seksualnog problema. Njegova je supruga bila prisutna prvom razgovoru i u nekoliko je navrata naglasila da je njoj u braku u redu, da je ona zadovoljna, da je zadovoljna i seksualnim životom, te da činjenica što ona nekad ima seksualnu želju, a on nema, njoj ne pričinjava veće probleme, te da joj je to više smiješno, nego problematično. Na njegovo inzistiranje da ona kaže zašto je onda pred dvije godine spomenula da on ima manju želju, ona je rekla da se toga zapravo više i ne sjeća, da je možda rekla, ali da to nije imalo neko dublje značenje. Ivica, naravno, nije u to povjerovao, već je uporno ponavljao da ona treba jasno iskazati svoje nezadovoljstvo njime.

Isključiti poremećaje

Odmah na početku treba reći da se u konkretnom slučaju treba prvo zapitati ima li Ivica kakav seksualni poremećaj/disfunkciju ili nema. Po definiciji, erektilna disfunkcija je stanje u kojem muškarac ne može postići ili održati erekciju do završetka seksualne aktivnosti, tijekom razdoblja dužeg od šest mjeseci, u 75% ili više seksualnih aktivnosti. Ako primijenimo ovu definiciju na našega Ivicu, odmah ćemo zaključiti da on nema erektilnu disfunkciju, jer on samo povremeno (kad ga se tražilo da to pokuša izraziti u postocima, on je rekao u oko 20% slučajeva) ne postiže ili ne održava erekciju.

Ti razlozi mogu biti:

• umor,
• odsutnost seksualne želje,
• alkohol,
• problemi na poslu,
• nezadovoljstvo u vezi,
• napetost i slično.

To su uobičajena stanja i ne predstavljaju poremećaj ili disfunkciju. Na sličan način, kod Ivice možemo isključiti i prijevremenu ejakulaciju (jer se događa samo povremeno, i to posebno u stanjima kad se on osjeća pod stresom, napet, nervozan ili u iščekivanju što će biti s njegovim seksualnim životom). Ivici je i rečeno kako glasi definicija erektilne disfunkcije, nakon čega se i on složio da, prema toj definiciji, on nema erektilnu disfunkciju, premda je s nevjericom primio podatak da povremeni problemi s postizanjem ili održavanjem erekcije nisu rijetkost i da se javljaju kod većine muškaraca, te da napetost, nervoza, problemi u životu ili neki drugi razlozi mogu dovesti i do toga da muškarac prebrzo svrši.

Foto: iStock

Lijepo je pronaći muškarca koji misli na užitak žene s kojom vodi ljubav, no jednako je važno da se usmjerite i na vlastito zadovoljstvo.

Na više razina

Nakon što smo zaključili da Ivica nema nijedan seksualni poremećaj, možemo se pitati što je njemu, budući da on pati, nezadovoljan je i procjenjuje svoj seksualni život lošim, nezadovoljavajućim i izvorom stresa. Odgovor je da je Ivica anksiozan, vezano uz svoju seksualnost. Ova njegova anksioznost očituje se na više razina.

Anksioznost se katkad na hrvatski prevodi kao plašnja ili bojazan, odnosno kao iščekivanje. Anksioznost je neugodna emocija koja se doživljava kao nelagoda, očekivanje neke neugodne ili negativne situacije ili posljedice. Ona vrlo često ima i tjelesne manifestacije (npr. pojačano znojenje, lupanje srca, osjećaj knedle u grlu, glavobolja, nelagoda u želucu, učestalo mokrenje), a mogu je pratiti i problemi sa spavanjem (tipično problemi sa usnivanjem).

Anksioznost ima snažan negativan utjecaj na seksualno funkcioniranje i muškaraca i žena. Interesantan je podatak da je učestalost seksualnih smetnji upravo najveća kod osoba koje boluju od anksioznih poremećaja (veća je nego kod osoba koje boluju od depresije ili od shizofrenije), te preko 80% osoba s anksioznim smetnjama ima neki seksualni problem. Također, kod osoba kod kojih se pojavi neki seksualni problem, anksioznost je ta koja dovodi do kronificiranja seksualne smetnje (tj. kod većine osoba koje nisu anksiozne, ako se seksualni problem i pojavi on se obično povlači sam od sebe, dok kod anksioznih osoba on postaje kroničan).

Može li što sama osoba ili netko drugi učiniti da se popravi seksualno funkcioniranje anksioznih osoba. Konkretno, što reći i napraviti s Ivicom da mu se stanje popravi. Jedan od prvih koraka je normalizirati njegovo seksualno stanje, što u psihološkom smislu znači staviti njegovo seksualno funkcioniranje na realnu, normalnu razinu, a ukloniti njegovo katastrofiziranje. Konkretno to znači objasniti Ivici da on nema seksualni problem, da je njegovo seksualno funkcioniranje u stvari uobičajeno i normalno. To se postiglo na način da mu se rekla jasna definicija seksualnog poremećaja, te od njega zatražilo da je primijeni na sebe. Anksiozne osobe sklone su katastrofiziranju, tj. gledanju na sebe i događaje oko sebe na katastrofalan način, tj. na način da uobičajena stanja i simptome procjenjuju kao znak neke teške bolesti, nekog nepromjenjivog i opasnog stanja (npr. osoba može procijeniti da zato što je boli glava vjerojatno ima tumor na mozgu).

Pravilno usmjeravanje

Drugi korak je usmjeriti osobu u trenucima seksualnog užitka na sam seksualni užitak, a odvratiti je od usmjerenosti na svoje crne misli. Ivica, konkretno, u seksualnom odnosu više uopće ne razmišlja o tome kako se on osjeća, je li njemu dobro, što mu paše, što bi želio da mu se radi, već razmišlja o tome ima li ili nema čvrstu erekciju, je li njegova supruga zadovoljna, uzbuđena, hoće li ona svršiti. Na ovaj način on više ne prati stupanj svog uzbuđenja i ne uživa u seksu, već tijekom seksa razmišlja, promatra, zaključuje, vodi unutarnje intelektualne razgovore.

Ukoliko anksioznost nije snažna i kronificirana, uz ove dvije tehnike čovjek si može pomoći i sam, kad je anksioznost takvog intenziteta da je preplavljujuća, potrebna je pomoć stručnjaka koji će raditi na smanjenju anksioznosti i povećanju užitka.